Zašto praksa treba teoriju?

„Dizajn je o saopćavanju ideja, o tome da koristite alate koje imate kao dizajner i kao kreativna osoba da prenesete svoju poruku.“


Riječi su to Jane Harris, jedne  od najuspješnijih britanskih dizajnerica, profesorice s londonskog studija mode (London College of Fashion) koja već godinama svoje znanje o tekstilu uspješno implementira u cijeli niz dizajniranih proizvoda koji uključuju odjeću, grafički dizajn i kompjutersku animaciju, proizvode za osobe s invaliditetom, industrijski dizajn, dizajn umjetničkih prostora i slično. Dobitnica velikog broja prestižnih nagrada i financijskih stipendija koju je New York Times još daleke 1989. proglasio 'utemeljiteljicom stila', profesorica Harris direktorica je nekoliko uspješnih istraživačkih projekata i mentorica cijelom nizu doktorskih studenata koji se bave raznovrsnim temama (poput one o samo-održivoj odjeći, vezi dizajna tekstila i društvenih medija, povezanosti tijela i odjeće, dizajnu budućnosti, samoodrživom razvoju u kontekstu odjeće i modne industrije). Nit vodilja u svim aspektima njezina rada sinergija je kreativno-stvaralačkoga djelovanja s pomnim, iscrpnim istraživačkim radom: Harris je odavno prepoznala da dizajn (bilo odjeće, bilo prostora ili tehnologijskih proizvoda) nije samo stvar talenta i kreativnosti odnosno znanja 'kako' nešto napraviti, već nadasve činjeničnoga znanja, ulaganja u obrazovanje i istraživanje.


Na sličnome je tragu i Bobbi Brown, jedna od najpoznatijih make-up umjetnica današnjice, utemeljiteljica kozmetičke linije Bobi Brown Cosmetics. Brown je napisala desetak i više knjiga u kojima detaljno i informativno govori o različitim temama naizgled tek indirektno povezanih s tehnikama make-upa, kao što su pravilna prehrana, fitness rutine, godine i starenje, samopouzdanje i slično; učestalo naglašavajući kako je takvo znanje itekako potrebno da bi se iz struke, ali i iz života, izvuklo ono najbolje. Iako sama često ističe kako je u školi bila potpuno nezainteresirana za gradivo, kako nema pojma ni o matematici ni o marketingu, Brown također naglašava kako ju je upravo strast prema make-upu i nezadovoljstvo onime što joj je u toj domeni bilo dostupno, potaknulo na promišljanje o novitetima koji bi ostvarili njezine vizije. Te je vizije ostvarila implementirajući znanstvene spoznaje u tada dostupne make-up proizvode. Njezino poznavanje proizvoda i svjesnost o njihovim manjkavostima omogućili su joj da, uz pomoć kemičara, stvori danas planetarno prepoznatljivi brand.


Primjeri Harris i Brown pokazuju koliko je važno otvoriti se prema spoznajama, teorijama i tehnologiji, neovisno o tome koliko pojedinac bio uspješan u svojoj domeni djelovanja i stvaranja. Danas je više nego ikada takva sinergija umjetnosti i znanosti, umjetnosti i tehnologije, kreativne i teorijske djelatnosti imperativ za sve one koji svoje proizvode žele plasirati na tržište i stvoriti prepoznatljivi izričaj visoke kvalitete. Granice između stvaranja i istraživanja brišu se upravo u milijunskim projektima i kompanijama kakve vode Harris, Brown i njima slični umjetnici/istraživači koji su odavno shvatili prednost implementacije teorijskoga znanja i istraživanja u dizajnersko-umjetničku praksu, a čiji su rezultati vidljivi u svim domenama naših života. Vrijedi stoga zapitati se: koja je prednost uključivanja teorije u  kreativnu, stvaralačku praksu, bilo u području dizajna interijera, dizajna namještaja, modnog dizajna ili vizažizma?


Naravno, nemamo svi mogućnost baviti se istraživačkim radom ili surađivati s vrhunskim znanstvenicima, no zato imamo na raspolaganju stručnu literaturu i teorijske postavke relevantne za određenu domenu. Učestalim konzultiranjem takve literature, ulaganjem u vlastito obrazovanje, otvorenošću prema novim idejama i tehnološkim mogućnostima, pa čak i krajnje apstraktnim teorijama iz domena filozofije, sociologije ili antropologije, pojedinac si značajno povećava mogućnosti za nove kreativne, originalne i jedinstvene izričaje. 


Naravno, čitanje je samo po sebi važno, prvenstveno zato što je inherentno povezano s čovjekovom sposobnošću da se povezuje s drugim bićima, da razmjenjuje ideje s njima i da od njih uči. Čitanje je nužno za razvoj mozga i kognitivnih kapaciteta, za sposobnosti izražavanja, za razumijevanje vlastitoga, ali i tuđeg iskustva i rada, za generiranje koherentnih narativa kojima pojedinac može ispričati 'svoju' priču, za poticanje novih ideja i vizija. Obzirom na inherentnu povezanost govora i misli odnosno misli i djelovanja, pojedinac koji ima supstancijalno teorijsko znanje djelotvorniji je i produktivniji u onome što radi i brže generira nove proizvode zato što lakše i bolje povezuje naizgled nepovezane dijelove u smislenije i funkcionalnije cjeline. Obogaćeni vokabular omogućuje stvaranje novih narativa, novih prostora djelovanja, kao i novih interpretacija već postojećih praksi.


Čitanje stručne literature ima pregršt instrumentalnih vrijednosti. Načelno, veza između teorije – određenog skupa spoznaja posvećenih analizi, sintezi, tumačenju, interpretiranju određene prakse – i prakse uzajamno  je obogaćujuća. Problemi unutar prakse vrlo često generiraju potrebu za teorijom, a dobro klasificirani teorijski sustav može omogućiti pojedincu sistematizirani i cjelovitiji uvid u sve segmente određene prakse. Stručna literature okuplja pojedinačne spoznaje na jednom mjestukoherentno povezane i s jasnom vizijom implementacije tih spoznaja među potencijalne klijente i kupce. Upravo takva sistematičnost generira sposobnost teorije da objasni sve segmente određene prakse i način na koji se takvi segmenti ujedinjuju, što je izuzetno vrijedno za bilo koji oblik stvaranja koje je usmjereno na plasiranje proizvoda i koje ovisi o tome da se na pogodan način odgovori na potrebe tržišta. Uz to, stručna literatura često nudi spoznaje koje uključuju detaljan razvojni niz određene prakse i njezinih proizvoda, odnosno pokazuje razvojni kontinuitet unutar određene domene stvaranja i djelovanja. Na taj način, onaj koji djeluje unutar dotične prakse bolje razumije njezine razvojne etape, odnosno ima bogatiji uvid u to kako se u pojedinim etapama odgovaralo na potrebe tržišta, javni ukus i mnijenje. To omogućuje djelatniku stjecanje novih spoznaja, uvid u najnovije razvoje i doticaj s napretkom koji je ostvaren u određenoj domeni, što pogoduje stvaranju originalnih i suvremenih proizvoda koji će nepogrešivo pronaći svoje mjesto u društvu.


Teorijske spoznaje nužno su bogatije i šire od spoznaja pojedinačnih djelatnika i stoga je konzultiranje teorije dobar način da djelatnik dobije dodatni uvid u potrebe kupaca i mogućnosti zadovoljavanja tih potreba. Tako se samim djelatnicima omogućuje da brže, uspješnije i jednostavnije odgovore na potrebe svojih potencijalnih klijenata ili kupaca, odnosno, da predvide njihove buduće potrebe i želje i ponude rješenja koja će u potpunosti na njih odgovarati. I zato DA, PRAKSA TREBA TEORIJU!


Tekst: Doc. dr. sc. Iris Vidmar Jovanović, predstojnica Katedre za estetiku Filozofskog fakulteta u Rijeci

https://portal.uniri.hr/portfelj/795


Izvori:

https://www.nytimes.com/1989/11/19/style/style-makers-jane-harris-textile-artist.html

https://www.arts.ac.uk/research/ual-staff-researchers/jane-harris

https://www.inc.com/magazine/20071101/how-i-did-it-bobbi-brown-founder-and-ceo-bobbi-brown.html


Slika:

https://www.pinterest.com/pin/454722893612277804/


Share This Post

Post Navigation

Blog kategorije

Recent Posts

Upoznavanje s hvarskom čipkom od agave uvrštenom na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine

Upoznavanje s hvarskom čipkom od agave uvrštenom na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine

Leave review
Subota, 16. srpnja, u luci Split smjena gostiju, šušur i gužva te još jedan...
Više...
JOSIPA DUMANČIĆ: vizionarka KLASICISTIČKOG STILA u interijerima

JOSIPA DUMANČIĆ: vizionarka KLASICISTIČKOG STILA u interijerima

Leave review
Bili smo na nesvakidašnjoj terenskoj nastavi, u dizajnerski novouređenom i ...
Više...
Alumna MARIJA MORIĆ: od ljubavi prema dizajnu interijera do vlastitog studija za dizajn interijera

Alumna MARIJA MORIĆ: od ljubavi prema dizajnu interijera do vlastitog studija za dizajn interijera

Leave review
Razgovarali smo s Marijom Morić iz Splita, vlasnicom Dezen studija za dizaj...
Više...
Naša predavačica MONIKA HRŠAK dizajnirala je haljinu za DANIJELU MARTINOVIĆ za nastup na ovogodišnjem SPLITSKOM FESTIVALU

Naša predavačica MONIKA HRŠAK dizajnirala je haljinu za DANIJELU MARTINOVIĆ za nastup na ovogodišnjem SPLITSKOM FESTIVALU

Leave review
Naša predavačica modnog stilizma, modna dizajnerica i ilustratorica, MONIKA...
Više...

Post Tags

Follow us