Dom kao životni prostor pun je emocionalnih konotacija što potragu za idealnim stambenim prostorom čini izazovnom i punom dilema. Odabiru kuće ili stana za kupnju potrebno je pristupiti iz dvije najvažnije perspektive: prva i najvažnija je odgovor na pitanje je li stambeni prostor u skladu s našim životnim stilom i potrebama?; druga se odnosi na dugoročno gledano dobro ulaganje koje će nam uštedjeti novac u usporedbi s alternativama.
Kupnja kuće ili stana iziskuje veliko financijsko ulaganje zbog čega većina ljudi razmišlja o tome što si mogu priuštiti u pogledu veličine stambenog prostora. Ipak, pri izboru stambenog prostora polazište bi trebalo biti razmišljanje o vlastitom načinu života! Dakle, prvi je korak definirati stil života, a potom slagati financijsku konstrukciju koja će diktirati veličinu prostora i lokaciju.
Obitelji koje vole svježi zrak, boravak u prirodi, privatnost i mir izabrat će drugačiju lokaciju od ljudi koji puno rade ili vole izlaziti i posjećivati događanja s puno ljudi. Pobornici zdravog načina života prioritet će dati kupnji stambenog prostora u blizinu parkova, jezera, vrtova ili šume u kojima mogu šetati, trčati, voziti bicikl i sl. Pobornici urbanog života odabrat će pak stan na temelju pristupačnosti i blizine poslovnog središta te kulturnih, ugostiteljskih, trgovačkih i društvenih sadržaja, najčešće tražeći stan što bliže centru grada. .
Lokacija, cijena i veličina prostora najčešće se spominju kao glavni elementi koji se uzimaju u obzir kod kupovine stana ili kuće. Pritom se ponekad zaboravljaju svakodnevni životni čimbenici kao što je pristup medicinskim uslugama, uslugama zajednice te blizina obitelji i prijatelja.
Pri odluci o kupnji valja uzeti u obzir i kvalitetu materijala koji se ugrađuju (vanjska i unutarnja stolarija, završna podna obloga i obrada zidova i stropova, grijanje i klimatizacija, sanitarna oprema, itd.), kao i postojanje pratećih prostora – garaža, spremište, prostor za bicikle, tehničke prostorije, prostori za odlaganje otpada.
Zbog velikih prometnih gužvi, zastoja i nedostatka parkinga blizina posla također je važno pitanje! Vrijeme vožnje na posao i s posla glavna je briga na popisu mnogih.
Pri kupnji stana ili kuće kao dugoročnoj investiciji potrebno je razmisliti i o potencijalnim promjenama životnih okolnosti! Prioriteti su drugačiji za samce u odnosu na mladi par koji planira imati djecu ili pak obitelj kojoj će se uskoro smanjiti broj članova. Primjerice, za obitelji s djecom blizina vrtića, dječjih igrališta, škole imati će presudnu ulogu pri izboru.
Kvaliteta stanovanja uvelike ovisi i o kvaliteti urbanističkog planiranja kojim se osigurava zadovoljavanje širokog raspona životnih potreba na planiranom-izgrađenom području te ga treba uzeti u obzir prilikom potrage za stambenim prostorom.
Odabir tipa stambene izgradnje slijedeća je bitna odluka. U manjim mjestima, suburbanim i ruralnim područjima najzastupljenije su samostojeće obiteljske kuće, a u većim gradovima i urbanim područjima stanovi u višestambenim zgradama. Nešto manje su tražene polu-ugrađene (dvojne) i ugrađene (stambeni nizovi) kuće.
Rasprave oko prednosti i slabosti stanovanja u kući ili stanu traju oduvijek. Najveća prednost stanovanja u kući je prostranost, fleksibilnost kod proširenja obitelji, sloboda uređenja, održavanja i rekonstrukcije (poštujući građevinske propise i uvjete gradnje) te parkiranje na vlastitoj parceli. Posjedovanje vlastite kuće omogućava više slobode za život vlastitim načinom života s više privatnosti. Dvorišta i vrtovi omogućuju boravak na otvorenom za sve članove obitelji, druženje ili vrtlarenje, kvalitetnije bavljenje kućnim ljubimcima, hobijem, radom kod kuće i sl. Osim toga, vrijednost građevine i okućnice može se povećati dogradnjama, prigradnjama, rekonstrukcijama ili izgradnjom bazena, zimskih vrtova, itd.
S druge strane, prednost stanova je velika ponuda različitih tlocrtnih površina. Nadalje, zbog racionalnijeg gospodarenja prostorom i ekonomične izvedbe infrastrukture uz primjenu tehnike gradnje u kojoj se koriste isti gotovi elementi, do vlastitog krova nad glavom može se doći s puno manje novaca u odnosu na kupovinu kuće. Prema hrvatskim standardima, površina najmanjeg stana, popularne garsonjere, iznosi prosječno 24 m2. Također, posjedovanje stana znači manje režijskih troškova te manje brige, vremena i troškova za održavanja i popravke pošto se održavanje provodi zajedničkim financiranjem. Pored toga, zgrade koje su građene u urbanistički planiranim kvartovima i naseljima imaju dobru prometnu povezanost, okružene su parkovima, šetnicama, dječjim igralištima, imaju u blizini škole i vrtiće, domove zdravlja i druge potrebne sadržaje i usluge koji povoljnu utječu na kvalitetu života i stanovanja.
U konačnici, odluka o kupovini kuće ili stana je individualna – specifično razdoblje života, veličina obitelji i način života određuju parametre za “idealan stan ili kuću”. Gradnja ili kupovina stambenog prostora uključuje istraživanje, analizu i odgovore na prava pitanja kako bi se izdvojili prostori koji se uklapaju u financijsku konstrukciju te zadovoljenje dugoročnih potreba i zahtjeva korisnika u odnosu na mogućnosti prostora. Analizom i usporedbom različitih parametara – lokacija; prometna povezanost; kvaliteta gradnje; kvaliteta ugrađenih materijala; vijek trajanja; cijena; troškovi uređenja, održavanja i režija; fleksibilnost i prilagodba; razina privatnosti; sigurnost; razina buke; vrijeme izgradnje; raspored prostorija; mogućnost boravka na terasi ili vrtu; tlocrtna dispozicija; orijentacija; susjedstvo… – može se dobiti uvid u omjer prednosti i slabosti za svaki stan ili kuću! Dakle, kuća ili stan? Da, kuća i stan!
Tekst: Nevenka Kršilović, dipl.inž.arh. – predavač u programima iz područja dizajna interijera
Fotografije: vlastita arhiva
Izvori:
http://www3.weforum.org, (Victoria Walks, 2018.)
