Povezanost boja i emocija

Opravdanost vjerovanja u povezanost boja i emocija


Sve veći broj znanstvenih istraživanja potvrđuje uobičajeno vjerovanje u povezanost boja i emocija. Istraživanja potvrđuju da na emocionalni odgovor utječu i nijansa, i intenzitet i svjetlina boja te da boja čak ima veći utjecaj od oblika na emocionalnu vrijednost podražaja (Nakano, 1972). Štoviše, istraživanja potvrđuju postojanje stereotipnih emocionalnih odgovora na boje (Aaronson, 1970) i mogućnost generalnog rangiranja boja prema preferenciji (Veverkova, 2002). To ne znači da postoji univerzalna povezanost boja i emocija jer je doživljaj boja u danoj situaciji uvjetovan ličnošću i raspoloženjem (Veverkova, 2002) te kulturalno specifičnim faktorima poput jezika, književnosti, mitologije (Hupka i sur., 1997) zbog čega, uz određenu univerzalnost, u emocionalnim odgovorima na boje postoje rzlike između pojedinaca i kultura.


Slika 1. Plutchikov kotač emocija


Povezanost nijansi boja s emocijama


Istraživanja utjecaja nijansi boja na emocije pokazuju stimulativan i pobuđujući utjecaj toplih boja te smirujući i opuštajući utjecaj hladnijih i akromatskih boja (Aaronson, 1970; Levy, 1984; Yildirim i sur., 2011). Istraživanja pokazuju i da smo skloni određene nijanse boja (npr. žutu, narančastu, zelenu) označavati kao “sretne” boje, a druge (npr. crvenu, smeđu i crnu) kao “tužne” boje  (Cimbalo i sur., 1978). Štoviše, pojedine nijanse boja povezujemo s određenim emocijama: crnu i crvenu boju s ljutnjom; crnu sa strahom; crvenu s ljubomorom (Hupka i sur., 1997); plavo-ljubičastu s tugom i umorom; hladno zelenu s bijesom i frustracijom (Levy, 1984); crvenu, narančastu i žutu s radošću; crvenu, žuto-zelenu i ljubičastu s neprijateljstvom; ljubičastu, sivu i crnu s potišćenošću  (Aaronson, 1970). Također, u istraživanjima utjecaja nijansi boja na emocije najugodnijima se pokazuju plava, plavo-zelena, zelena, crveno-ljubičasta, ljubičasta i ljubičasto-plava boja, dok se žuta i žuto-zelena pokazuju najmanje ugodnima (Valdez i Mehrabian, 1994; Kaya i Epps, 2004). Od akromatskih boja najpozitivije je ocijenjena bijela boja, a potom crna i siva boja (Kaya i Epps, 2004). U istraživanju preferencija boja kod djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole pokazuju se očekivane rodne razlike: djevojčice preferiraju svjetlije nijanse - rozu, žutu, svjetlo plavu, svjetlo zelenu i narančastu, a dječaci tamnije nijanse - plavu, zelenu, smeđu, crnu (Pranckeviciene i sur., 2009).


Povezanost intenziteta i svjetlina boja s emocijama


Osim nijansi boja, istraživanja pokazuju snažan i konzistentan utjecaj zasićenosti ili intenziteta i svjetline boja na emocionalni odgovor. Intenzitet boja pokazao se pozitivno povezanim s emocionalnim dimenzijama pobudljivosti, dominantnosti i ugodnosti. I kod kromatskih i kod akromatskih boja, svjetlina se pokazala pozitivno povezana s ugodnošću te negativno povezana s dominantnošću i pobudljivošću (Valdez i Mehrabian, 1994).


Slika 2. i 3. Munsellov sustav boja


Što uzrokuje preferenciju određenih boja?

           

Premda su boje važan aspekt vizualnog iskustva malo se zna o tome zašto ljudi neke boje vole više od drugih (Palmer i Schloss, 2010). Znanstvenici smatraju da je utvrđena veza između boja i emocija biološkog podrijetla (Aiken, 1998) te da genetski utjecaji sudjeluju u emocionalnom doživljaju boja (Svancara, 1967). Evolucijska i ekološka objašnjenja smatraju da preferencija određenih boja proizlazi iz čovjekovih prosječnih afektivnih odgovora na objekte asocirane s bojama. Drugim riječima, ljudi vole boje snažno asocirane s privlačnim objektima i ne vole boje snažno asocirane s odbojnim objektima (Palmer i Schloss, 2010; Kaya i Epps, 2004). Primjerice, ljudi vole plavu boju jer ih podsjeća na čisto nebo i čistu vodu, kao i zelenu boju koja ih podsjeća na prirodu i kod njih izaziva pozitivne emocije poput opuštenosti. Nasuprot tome, zeleno-žuta boja od sudionika istraživanja dobiva najmanje pozitivnih odgovora jer ih podsjeća na pokvarenu hranu i kod njih izaziva osjećaje mučnine i gađenja.


Mogu li boje reći nešto o emocijama?


Ne samo da boje utječu na naše emocije, već i naše emocije utječu na naš odabir boja. Istraživanja pokazuju da strah smanjuje preferenciju za boje na dugom kraju svjetlosnog spektra - indigo i ljubičastom, a povećava preferenciju za zelenom i svjetlo plavom bojom, dok sreća povećava preferenciju za crvenom, narančastom i žutom bojom (Vorsobin i Zhidkin, 1980). Čini se da na temelju nečijeg odabira boja možemo ponešto zaključiti o njegovom/njezinom raspoloženju. Doista, određeni broj istraživanja pokazuje da boje mogu biti relevantni pokazatelji psihičkog stanja (Jue i Kwon; 2013).


Zaključak


“Sretne”, “tužne”, (ne)pobudljive, (ne)dominantne, (ne)ugodne - boje nedvojbeno utječu na naše emocije. Pritom nije važna samo nijansa boja, već i njihova svjetlina i intenzitet. Izgleda da je ova tijesna povezanost između boja i emocija rezultat naše evolucijske prilagodbe na okoliš i čvrsto upisana u našu biologiju. Iako možemo govoriti o postojanju stereotipnih emocionalnih odgovora na boje i svojevrsnoj univerzalnosti u preferiranju određenih boja, povezanost boja i emocija puno je kompleksnija i moderirana od strane mnogih individualnih i kulturalnih faktora. Štoviše, povezanost boja i emocija je dvosmjerna: ne samo da boje uvjetuju naš emocionalni odgovor na podražaje, već i odabir boja odaje naše raspoloženje. Jednostavno rečeno, BOJE SU BITNE; boje u velikoj mjeri utječu na čovjeka i mnogo govore o čovjeku.


Tekst: Dr. sc. Barbara Stamenković Tadić, mag. komparativne književnosti, filozofije i psihologije


Izvori:


Aaronson, B. S. (1970). Some affective stereotypes of color. International Journal of Symbology. Vol.2(1), Aug 1970, pp. 15-27.

Aiken, N. E. (1998). The biological origins of art. Westport, CT, US: Praeger Publishers/Greenwood Publishing Group; US.

Cimbalo, R. S, Beck, K. L i Sendziak, D. S. (1978). Emotionally toned pictures and color selection for children and college students. The Journal of Genetic Psychology: Research and Theory on Human Development. Vol.133(2), Dec 1978, pp. 303-304.

Hupka, R. B., Zaleski, Z., Otto, J., Reidl, L. i Tarabrina, N. V. (1997). The colors of anger, envy, fear, and jealousy: A cross-cultural study. Journal of Cross-Cultural Psychology. Vol.28(2), Mar 1997, pp. 156-171

Jue, J. i Kwon, S.-M. (2013). Does colour say something about emotions?: Laypersons' assessments of colour drawings. The Arts in Psychotherapy. Vol.40(1), Feb 2013, pp. 115-119.

Kaya, N. i Epps, H. H. (2004). Relationship between color and emotion: A study of college students. College Student Journal. Vol.38(3), Sep 2004, pp. 396-405.

Levy, B. I. (1984). Research into the psychological meaning of color. American Journal of Art Therapy. Vol.23(2), Jan 1984, pp. 58-62.
Nakano, M. (1972). An analytical study of combined affective value of color and form. Japanese Journal of Psychology. Vol.43(1), Apr 1972, pp. 22-30.

Palmer, S. E i Schloss, K. B. (2010). An ecological valence theory of human color preference. PNAS Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. Vol.107(19), May 2010, pp. 8877-8882.

Pranckeviciene, A., Zardeckaite-Matulaitiene, K. i Soikinaite, I. (2009). Children's color preferences and color choices for completing drawings of human feelings in primary school. Psichologija. Vol.39 2009, pp. 31-44.

Svancara, J. (1967). Genetic determinants of the emotional value of color. Ceskoslovenska Psychologie. Vol.11(6), 1967, pp. 541-547.

Yildirim, K., Hidayetoglu, M. L. i Capanoglu, A. (2011). Effects of interior colors on mood and preference: Comparisons of two living rooms. Perceptual and Motor Skills. Vol.112(2), Apr 2011, pp. 509-524.

Valdez, P. i Mehrabian, A. (1994). Effects of color on emotions. Journal of Experimental Psychology: General. Vol.123(4), Dec 1994, pp. 394-409.

Veverkova, L. (2002). Colour psychology: Experiencing colours and their preference. Ceskoslovenska Psychologie. Vol.46(1), 2002, pp. 44-54.

Vorsobin, V. N. i Zhidkin, V. N. (1980). A study of color preference in preschool children who are experiencing positive and negative emotions.  Voprosy Psychologii. Vol.3 May-Jun 1980, pp. 121-124.

Zentner, M. R. (2001). Preferences for colours and colour-emotion combinations in early childhood. Developmental Science. Vol.4(4), Nov 2001, pp. 389-398.


Share This Post

Post Navigation

Blog kategorije

Recent Posts

CALLEGARI NA AMBIENTI – BESPLATNO SAVJETOVANJE O UREĐENJU INTERIJERA

CALLEGARI NA AMBIENTI – BESPLATNO SAVJETOVANJE O UREĐENJU INTERIJERA

Leave review
Ovogodišnja jubilarna 50. AMBIENTA svojim posjetiteljima nudi izuzetno boga...
Više...
DINAMIČAN VIKEND ZA NAŠE VIZAŽISTICE U OPATIJI I SPLITU

DINAMIČAN VIKEND ZA NAŠE VIZAŽISTICE U OPATIJI I SPLITU

Leave review
Nakon trogodišnje stanke, u Opatiji je održana dvodnevna gala manifestacija...
Više...
RADOVI POLAZNIKA PROGRAMA ZA DIZAJNERA INTERIJERA ŠKOLE CALLEGARI

RADOVI POLAZNIKA PROGRAMA ZA DIZAJNERA INTERIJERA ŠKOLE CALLEGARI

Leave review
Polaznici programa osposobljavanja Stilist uređenja unutarnjih prostora i p...
Više...
DIZAJNER INTERIJERA – PRVA TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU U SEZONI 2023/2024

DIZAJNER INTERIJERA – PRVA TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU U SEZONI 2023/2024

Leave review
Ljeto se bliži kraju, mi smo se vratili u naše učionice i na početku novog ...
Više...

Post Tags

Follow us