Opravdanost vjerovanja u povezanost boja i emocija
Sve veći broj znanstvenih istraživanja potvrđuje uobičajeno vjerovanje u povezanost boja i emocija. Istraživanja potvrđuju da na emocionalni odgovor utječu i nijansa, i intenzitet i svjetlina boja te da boja čak ima veći utjecaj od oblika na emocionalnu vrijednost podražaja (Nakano, 1972). Štoviše, istraživanja potvrđuju postojanje stereotipnih emocionalnih odgovora na boje (Aaronson, 1970) i mogućnost generalnog rangiranja boja prema preferenciji (Veverkova, 2002). To ne znači da postoji univerzalna povezanost boja i emocija jer je doživljaj boja u danoj situaciji uvjetovan ličnošću i raspoloženjem (Veverkova, 2002) te kulturalno specifičnim faktorima poput jezika, književnosti, mitologije (Hupka i sur., 1997) zbog čega, uz određenu univerzalnost, u emocionalnim odgovorima na boje postoje rzlike između pojedinaca i kultura.
Slika 1. Plutchikov kotač emocija
Povezanost nijansi boja s emocijama
Istraživanja utjecaja nijansi boja na emocije pokazuju stimulativan i pobuđujući utjecaj toplih boja te smirujući i opuštajući utjecaj hladnijih i akromatskih boja (Aaronson, 1970; Levy, 1984; Yildirim i sur., 2011). Istraživanja pokazuju i da smo skloni određene nijanse boja (npr. žutu, narančastu, zelenu) označavati kao “sretne” boje, a druge (npr. crvenu, smeđu i crnu) kao “tužne” boje (Cimbalo i sur., 1978). Štoviše, pojedine nijanse boja povezujemo s određenim emocijama: crnu i crvenu boju s ljutnjom; crnu sa strahom; crvenu s ljubomorom (Hupka i sur., 1997); plavo-ljubičastu s tugom i umorom; hladno zelenu s bijesom i frustracijom (Levy, 1984); crvenu, narančastu i žutu s radošću; crvenu, žuto-zelenu i ljubičastu s neprijateljstvom; ljubičastu, sivu i crnu s potišćenošću (Aaronson, 1970). Također, u istraživanjima utjecaja nijansi boja na emocije najugodnijima se pokazuju plava, plavo-zelena, zelena, crveno-ljubičasta, ljubičasta i ljubičasto-plava boja, dok se žuta i žuto-zelena pokazuju najmanje ugodnima (Valdez i Mehrabian, 1994; Kaya i Epps, 2004). Od akromatskih boja najpozitivije je ocijenjena bijela boja, a potom crna i siva boja (Kaya i Epps, 2004). U istraživanju preferencija boja kod djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole pokazuju se očekivane rodne razlike: djevojčice preferiraju svjetlije nijanse - rozu, žutu, svjetlo plavu, svjetlo zelenu i narančastu, a dječaci tamnije nijanse - plavu, zelenu, smeđu, crnu (Pranckeviciene i sur., 2009).
Povezanost intenziteta i svjetlina boja s emocijama
Osim nijansi boja, istraživanja pokazuju snažan i konzistentan utjecaj zasićenosti ili intenziteta i svjetline boja na emocionalni odgovor. Intenzitet boja pokazao se pozitivno povezanim s emocionalnim dimenzijama pobudljivosti, dominantnosti i ugodnosti. I kod kromatskih i kod akromatskih boja, svjetlina se pokazala pozitivno povezana s ugodnošću te negativno povezana s dominantnošću i pobudljivošću (Valdez i Mehrabian, 1994).
Slika 2. i 3. Munsellov sustav boja
Što uzrokuje preferenciju određenih boja?
Premda su boje važan aspekt vizualnog iskustva malo se zna o tome zašto ljudi neke boje vole više od drugih (Palmer i Schloss, 2010). Znanstvenici smatraju da je utvrđena veza između boja i emocija biološkog podrijetla (Aiken, 1998) te da genetski utjecaji sudjeluju u emocionalnom doživljaju boja (Svancara, 1967). Evolucijska i ekološka objašnjenja smatraju da preferencija određenih boja proizlazi iz čovjekovih prosječnih afektivnih odgovora na objekte asocirane s bojama. Drugim riječima, ljudi vole boje snažno asocirane s privlačnim objektima i ne vole boje snažno asocirane s odbojnim objektima (Palmer i Schloss, 2010; Kaya i Epps, 2004). Primjerice, ljudi vole plavu boju jer ih podsjeća na čisto nebo i čistu vodu, kao i zelenu boju koja ih podsjeća na prirodu i kod njih izaziva pozitivne emocije poput opuštenosti. Nasuprot tome, zeleno-žuta boja od sudionika istraživanja dobiva najmanje pozitivnih odgovora jer ih podsjeća na pokvarenu hranu i kod njih izaziva osjećaje mučnine i gađenja.
Mogu li boje reći nešto o emocijama?
Ne samo da boje utječu na naše emocije, već i naše emocije utječu na naš odabir boja. Istraživanja pokazuju da strah smanjuje preferenciju za boje na dugom kraju svjetlosnog spektra - indigo i ljubičastom, a povećava preferenciju za zelenom i svjetlo plavom bojom, dok sreća povećava preferenciju za crvenom, narančastom i žutom bojom (Vorsobin i Zhidkin, 1980). Čini se da na temelju nečijeg odabira boja možemo ponešto zaključiti o njegovom/njezinom raspoloženju. Doista, određeni broj istraživanja pokazuje da boje mogu biti relevantni pokazatelji psihičkog stanja (Jue i Kwon; 2013).
Zaključak
“Sretne”, “tužne”, (ne)pobudljive, (ne)dominantne, (ne)ugodne - boje nedvojbeno utječu na naše emocije. Pritom nije važna samo nijansa boja, već i njihova svjetlina i intenzitet. Izgleda da je ova tijesna povezanost između boja i emocija rezultat naše evolucijske prilagodbe na okoliš i čvrsto upisana u našu biologiju. Iako možemo govoriti o postojanju stereotipnih emocionalnih odgovora na boje i svojevrsnoj univerzalnosti u preferiranju određenih boja, povezanost boja i emocija puno je kompleksnija i moderirana od strane mnogih individualnih i kulturalnih faktora. Štoviše, povezanost boja i emocija je dvosmjerna: ne samo da boje uvjetuju naš emocionalni odgovor na podražaje, već i odabir boja odaje naše raspoloženje. Jednostavno rečeno, BOJE SU BITNE; boje u velikoj mjeri utječu na čovjeka i mnogo govore o čovjeku.
Tekst: Dr. sc. Barbara Stamenković Tadić, mag. komparativne književnosti, filozofije i psihologije
Izvori:
Aaronson, B. S. (1970). Some affective stereotypes of color. International Journal of Symbology. Vol.2(1), Aug 1970, pp. 15-27.
Aiken, N. E. (1998). The biological origins of art. Westport, CT, US: Praeger Publishers/Greenwood Publishing Group; US.
Cimbalo, R. S, Beck, K. L i Sendziak, D. S. (1978). Emotionally toned pictures and color selection for children and college students. The Journal of Genetic Psychology: Research and Theory on Human Development. Vol.133(2), Dec 1978, pp. 303-304.
Hupka, R. B., Zaleski, Z., Otto, J., Reidl, L. i Tarabrina, N. V. (1997). The colors of anger, envy, fear, and jealousy: A cross-cultural study. Journal of Cross-Cultural Psychology. Vol.28(2), Mar 1997, pp. 156-171
Jue, J. i Kwon, S.-M. (2013). Does colour say something about emotions?: Laypersons' assessments of colour drawings. The Arts in Psychotherapy. Vol.40(1), Feb 2013, pp. 115-119.
Kaya, N. i Epps, H. H. (2004). Relationship between color and emotion: A study of college students. College Student Journal. Vol.38(3), Sep 2004, pp. 396-405.
Levy, B. I. (1984). Research into the psychological meaning of color. American Journal of Art Therapy. Vol.23(2), Jan 1984, pp. 58-62.
Nakano, M. (1972). An analytical study of combined affective value of color and form. Japanese Journal of Psychology. Vol.43(1), Apr 1972, pp. 22-30.
Palmer, S. E i Schloss, K. B. (2010). An ecological valence theory of human color preference. PNAS Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. Vol.107(19), May 2010, pp. 8877-8882.
Pranckeviciene, A., Zardeckaite-Matulaitiene, K. i Soikinaite, I. (2009). Children's color preferences and color choices for completing drawings of human feelings in primary school. Psichologija. Vol.39 2009, pp. 31-44.
Svancara, J. (1967). Genetic determinants of the emotional value of color. Ceskoslovenska Psychologie. Vol.11(6), 1967, pp. 541-547.
Yildirim, K., Hidayetoglu, M. L. i Capanoglu, A. (2011). Effects of interior colors on mood and preference: Comparisons of two living rooms. Perceptual and Motor Skills. Vol.112(2), Apr 2011, pp. 509-524.
Valdez, P. i Mehrabian, A. (1994). Effects of color on emotions. Journal of Experimental Psychology: General. Vol.123(4), Dec 1994, pp. 394-409.
Veverkova, L. (2002). Colour psychology: Experiencing colours and their preference. Ceskoslovenska Psychologie. Vol.46(1), 2002, pp. 44-54.
Vorsobin, V. N. i Zhidkin, V. N. (1980). A study of color preference in preschool children who are experiencing positive and negative emotions. Voprosy Psychologii. Vol.3 May-Jun 1980, pp. 121-124.
Zentner, M. R. (2001). Preferences for colours and colour-emotion combinations in early childhood. Developmental Science. Vol.4(4), Nov 2001, pp. 389-398.
