Potreba za ljepotom

Jedan od najznačajnijih filozofa u povijesti, Immanuel Kant, tvrdio je kako interes za ljepotom postoji samo u društvu. Ostavljen sam na pustom otoku, tvrdio je, pojedinac ne bi kitio svoj dom cvijećem niti bi se brinuo oko svojeg izgleda. Protekli su nam mjeseci izolacije i socijalne distanciranosti pokazali u kojoj je mjeri Kant bio u pravu. Prepušteni samima sebi, zatvoreni u svojim pustim otocima stambenog prostora, uglavnom nismo izlazili iz pidžama niti smo brinuli o zapuštenim frizurama ili neobrijanoj bradi. No takvo izoliranje od ljepote određenim je dijelom doprinjelo osjećaju stresa, uznemirenosti i nezadovoljstva, iako naravno nismo bili svjesni toga dok smo sa strahom i panikom slušali crne prognoze o uništenoj turističkoj sezoni i svjedočili krahu ekonomije na svjetskoj razini. Važnost estetskih iskustava, posebno onih vezanih za harmoniju, sklad i ljepotu, za čovjeka nije zanemariva. Dugoročni izostanak vlastitih estetskih djelovanja, poput odabira poslovnih ili društvenih outfita, promjena frizure ili isprobavanja nove odjeće, kao i izuzetno ograničene prilike za iskustva lijepoga i ugodnoga izazvane ukidanjem kulturnih, edukacijskih i sportskih događaja i nemogućnošću putovanja ili ispijanja kave u omiljenom kafiću, značajno su doprinijeli osjećaju nemoći i manjka
kontrole.


Čovjek ima urođenu potrebu za ljepotom, čak i kada ta ljepota nema nikakvu daljnju instrumentalnu vrijednost ili funkciju. Naravno, lijepa tijela i općenito lijep i zavodnički fizički izgled i karakter imaju seksualnu funkciju utoliko što omogućuju privlačenje partnera i veću investiranost u vezu, što je izuzetno važno iz evolucijske perspektive. No potreba za ljepotom nadilazi potrebu za reprodukcijom; odnosno, ona ne jenjava nakon što su reprodukcijske potrebe zadovoljene, barem ne kod ljudi. Zaključuju to filozofi na temelju nekih od najranijih povijesnih otkrića: iskopine u spilji Altamira prepune su slika životinja, i iako je vjerojatno da su te slike imale religijsku funkciju i bile značajan dio lovačkog rituala, znanstvenici ipak ističu kako one svojim estetskim svojstvima, prvenstveno skladom, mimetičkom preciznošću i formom, uvelike pokazuju da je najstarijim ljudima estetska komponenata svakodnevnog iskustva bila važna koliko i nama danas. Tome u prilog dodatno govore i ostaci najranijih ljudskih oruđa i oružja, koja su prepuna estetskih detalja koji ne doprinose originalnoj funkciji tih predmeta.


Sve do dvadesetog stoljeća i pojave estetike šoka i ružnoće, filozofi i umjetnici sustavno su ljepotu vezivali uz istinu i dobrotu, najviše čovjekove ideale. Definirajući ljepotu kao savršenstvo koje nam je dostupno osjetilima, smatrali su kako je ona neodvojiva od smislenog i ispunjenog života. Kant je tvrdio kako ljepota u nama izaziva specifičnu ugodu i osjećaj unapređenja života: ljepota nas potiče da djelujemo, da budemo aktivni i da stvaramo. Razlog je tome, smatrao je, što je u estetskim iskustvima naša imaginacija oslobođena krutih pravila razuma, što joj omogućuje kreativnost i stvaralaštvo, a nadasve osjećaj slobode i neograničenosti. Čovjek, potaknut ljepotom, razvija tako svoje sposobnosti i osvješćuje mogućnosti koje postoje i koje vlastitim djelovanjem može realizirati. Danas znamo da su estetska iskustva lijepoga popraćena paljenjem centara za sreću i užitak u mozgu i oslobađanjem hormona sreće, što izričito ukazuje na povezanost lijepoga oko nas i dobrostanja u nama.


Doprinos ljepote tome da se općenito osjećamo dobro evidentan je i u načinu na koji se osjećamo u prostorima koji su lijepo uređeni, bilo da se radi o vlastitim domovima, radnim prostorima, gradskim trgovima, zgradama ili prirodnome okolišu. Iskustva ljepote potiču u čovjeku osjećaj da je svijet gostoljubiv: u skladnim i lijepo uređenim prostorima možemo se usredotočiti na djelovanje i na ostvarenje onoga što želimo; u njima se osjećamo ugodno upravo zato što ona izazivaju dojam da možemo biti ono što jesmo i raditi ono što želimo. Kada takva harmonija čovjeka i njegova okoliša izostane, osjećaj unapređenja života nestaje, a čovjek gubi osjećaj pripadnosti, čime se umanjuju njegova djelatnost i kreativnost. Razlog je to zbog kojega nas pogled na neraščišćene ulice potresom pogođenog Zagreba, prekrivene šutom, uništenim građevinskim materijalom, razorenim zgradama i smećem, ispunjava jezom i gorčinom. Potres nije uzeo samo ljudske žrtve i uzrokovao golemu materijalnu i kulturalnu štetu i gubitke; razdor i nered, ružnoća i rasulo koji su ostali iza njega drastično su dokinuli naš osjećaj sigurnosti i jedinstva sa svijetom i životnim prostorom.


Ljepota ima i svoju društvenu funkciju. Kao društvena bića, ljudi imaju strast za izražavanjem mišljenja i dijeljenjem stavova i iskustava, a estetska su iskustva primarni kandidati u ovoj domeni. Od rasprava o filmu i glazbi do polemika oko odjevnih odabira poznatih i manje poznatih ličnosti, potreba da razgovaramo o ljepoti i onome što ju izaziva važno je društveno ljepilo. Često, ujedinjavanje oko estetskih stavova ili preferencija omogućuje povezivanje u šire grupe. U takvim interakcijama, čovjek vježba ne samo vlastiti ukus, uspoređujući ga s drugima, modificirajući ga kada to smatra potrebnim i unapređujući ga uslijed novijih i bogatijih iskustava. Takvi pothvati imaju i svoju etičko-političku funkciju: estetski nas ukus drži zajedno i pomaže stvaranju jedinstvenog osjećaja identiteta i zajedništva. Kada takvo zajedništvo izostane, dolazi do preispitivanja vlastitih stavova i pokušaja usuglašavanja s ostalima, razmatranjem njihovih razloga. Posljedično, ne samo da učimo nove stvari o našim sugrađanima, već učimo sagledavati stvari iz njihove perspektive, staviti se na njihovo mjesto i napustiti uskogrudnost naših stajališta. Takva polemiziranja oko ukusa mogu stoga imati jasne i izravne kognitivne i etičke doprinose našoj sposobnosti mišljenja, kritičkoj sposobnosti kao i sposobnosti argumentiranja. Sve nas to čini boljim pojedincima i društvenim djelatnicima.


Naravno, sve ovo ne znači da ljepota nema negativne učinke. Usredotočenost na fizičku ljepotu može izazvati niz zdravstvenih komplikacija i dovesti do zanemarivanja ostalih potencijala pojedinca. Politiziranje ljepote može dovesti do rasističkih ili nacionalističkih stavova, isključivanja određenih grupa iz javne domene ili uskraćivanja poslovnih i drugih prilika. Masovna turistička posjeta atraktivnim destinacijama dovodi do uništavanja flore i faune našeg prirodnog okruženja. No ove situacije nisu prigovor važnosti ljepote u našim životima, već nas pozivaju na jedno osviješteno djelovanje. Ljepota, u svim svojim oblicima, bilo da je rezultat genetike, vizažističkih vještina, stilskih ili dizajnerskih rješenja, znatno unapređuje i oplemenjuje naše živote, društvene zajednice i javni i privatni prostor.


Tekst: Doc. dr. sc. Iris Vidmar Jovanović, predstojnica Katedre za estetiku Filozofskog fakulteta u Rijeci

https://portal.uniri.hr/portfelj/795


Izvori:
Guyer, P. (2015), A History of Modern Aesthetics, Cambridge University Press
Jagušić D., „From Physical World to Transcendent God(s): Mediatory functions of Beauty in Plato,
Dante and Rūpa Gosvāmi" (u tisku)


Fotografija: Albert Palićhttps://www.instagram.com/palli_visuals/?hl=hr

Share This Post

Post Navigation

Blog kategorije

Recent Posts

CALLEGARI NA AMBIENTI – BESPLATNO SAVJETOVANJE O UREĐENJU INTERIJERA

CALLEGARI NA AMBIENTI – BESPLATNO SAVJETOVANJE O UREĐENJU INTERIJERA

Leave review
Ovogodišnja jubilarna 50. AMBIENTA svojim posjetiteljima nudi izuzetno boga...
Više...
DINAMIČAN VIKEND ZA NAŠE VIZAŽISTICE U OPATIJI I SPLITU

DINAMIČAN VIKEND ZA NAŠE VIZAŽISTICE U OPATIJI I SPLITU

Leave review
Nakon trogodišnje stanke, u Opatiji je održana dvodnevna gala manifestacija...
Više...
RADOVI POLAZNIKA PROGRAMA ZA DIZAJNERA INTERIJERA ŠKOLE CALLEGARI

RADOVI POLAZNIKA PROGRAMA ZA DIZAJNERA INTERIJERA ŠKOLE CALLEGARI

Leave review
Polaznici programa osposobljavanja Stilist uređenja unutarnjih prostora i p...
Više...
DIZAJNER INTERIJERA – PRVA TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU U SEZONI 2023/2024

DIZAJNER INTERIJERA – PRVA TERENSKA NASTAVA U ZAGREBU U SEZONI 2023/2024

Leave review
Ljeto se bliži kraju, mi smo se vratili u naše učionice i na početku novog ...
Više...

Post Tags

Follow us