IZLOŽBA „Beskompromisna svoja – kostimografkinja IKA ŠKOMRLJ AJKI“

U Tehničkom muzeju u Zagrebu posjetili smo izložbu „Beskompromisna svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj Ajki“, postavljenu u znak sjećanja na nedavno preminulu doajenku hrvatske kazališne kostimografije.


Kostimografkinja Ika Škomrlj, poznatija kao Ajki, svoju više od polovice stoljeća dugu i iznimno plodnu karijeru započela je odmah po završetku studija na Odsjeku za scenografiju Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Radila je u svim većim hrvatskim kazališnim kućama, a često je surađivala i s manjim, neovisnim ili eksperimentalnim teatrima i kazališnim skupinama. Svoje bogato iskustvo i znanje primijenit će u radu s mladima, budućim kostimografima, čije je školovanje po gašenju Odsjeka za scenografiju dugi niz godina bilo prepušteno uglavnom kazalištima. 


Izložba je podijeljena u 5 cjelina. Naime, iako je najveći dio njezinog rada bio usmjeren na kazališta, Ika Škomrlj djelovala je i na televiziji te filmu, pa svaka od cjelina obrađuje jedan segment njezinog djelovanja. Cjeline su predstavljene kroz kostimografske skice, dakle idejna rješenja pojedinog lika i predstave, fotografije na kojima se vidi na koji je način realiziran kostim i na koji je način bio u suodnosu s drugim kostimima; sa svjetlom i scenografijom jer, kako je često naglašavala umjetnica: „Kostim  se doživljava u punom smislu tek u izvedbi, na izvođaču, u pokretu, u interpretaciji sa svim elementima predstave.“


U prvoj cjelini predstavljeni su radovi iz dječjih predstava. Ika Škomrlj karijeru je započela u Varaždinskom dječjem kazalištu. Prve zapaženije profesionalne uspjehe ostvarila je u dječjim predstavama Zagrebačkog kazališta mladih. S kazališnom pedagoginjom Zvjezdanom Ladikom uprizorila je scene iz jednog od najpoznatijeg djela hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, popularnog dječjeg romana „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“.

Maštovite i atraktivne kostime osmislila je i za predstave „Roda i lisac“ zagrebačkog kazališta Mala scena, predstave „Ronja, razbojnička kći“ i „Zločestobija“ kazališta Žar ptica, „Kajinov grijeh“, „Mala sirena“, „Plavi snijeg“ i kostime iz posljednje predstave „Pepeljuga“ koja i danas igra u kazalištu Trešnja. Njezini kostimi u dječjim predstavama pridonosili su karakterizaciji i čitljivosti likova te ugođaju radnje kako bi ideje, sadržaji i ciljevi predstave bili razumljivi i pristupačni i najmlađima.

Najveći broj svojih kostimografskih radova Ika Škomrlj ostvarila je u dramskim, baletnim i opernim  predstavama, poglavito u najpoznatijoj kazališnoj kući u Hrvatskoj, zagrebačkom HNK-u, ali i u ostalim hrvatskim nacionalnim kazalištima. Među ostvarenjima iz dramskog repertoara osobito su zanimljive skice i fotografije iz predstave „Hamlet“, koja je bila vrlo radikalna kako u redateljskoj, tako i kostimografskoj koncepciji. Opresivnu atmosferu na dvoru u 19. st., kamo redatelj Mladen Škiljan smješta „Hamleta“, pojačat će dominantna crna boja te vampir krojevi odjeće glumaca.

Ističu su i skice iz predstave „Gospoda Glembajevi“, zbog zanimljive koncepcije odjeće barunice Castelli, glavnog ženskog lika u drami M. Krleže, odjevene u jarko crvenu boju; kao i skice za jednu od omiljenih joj predstava „Kralj Gordogan“, redatelja V. Habuneka; skice iz kojih je vidljiva njena oduševljenost Japanom, japanskom kulturom, japanskim stilom odijevanja te sklonost geometrizmu, povišenim ramenima, naglašavanju pojedinih dijelova ili pak skice na kojima su zabilježene ideje koje nikada nisu bile izvedene iz razloga što ih tada jednostavno nije bilo moguće realizirati te su pravi dokaz koliko je bila ispred svoga vremena.

U ovom je dijelu izložbe izložen i jedan od najstarijih i možda najvrijednijih kostima. Riječ je o kostimu iz predstave „Fedra“ koji u ulozi Hipolita nosi jedan od najvećih hrvatskih glumaca, Boris Buzančić. Gdje god je bilo moguće, jer mnogi nažalost nisu sačuvani, skicama su pridruženi i kostimi, kako bi bilo moguće vidjeti i fini krojački rad te rad majstora obrtnika čija je umijeća Škomrlj izuzetno cijenila.


U životu Ike Škomrlj glazba je igrala izuzetno važnu ulogu te je u njoj nalazila nadahnuće za kreativni rad. Od kraja 60-ih godina profilirala se i kao operna kostmografkinja. U riznici njezinih opernih kostima ističu se kostimi za operu „Ljubav i zloba“ Vatroslava Lisinskog, „Postolar iz Delfa“ Blagoja Berse, „Prodana nevjesta“ B. Smetane, „Don Carlos“ G. Verdija, „Norma“ V. Bellinija, a posebno mjesto pripada kostimima za Zajčevu operu „Nikola Šubić Zrinjski“, inspiriranu hrvatskim nacionalnim simbolima - pleterom i šahovnicom. Svojim kostimima pridonosila je prikazu epohe i karaktera opernih likova, razvoju radnje kao i općem ugođaju predstave.

Četvrta cjelina predstavlja rad po kojem je Ika možda i najpoznatija. Riječ je o plesnim i baletnim predstavama. Izradila je kostime za predstavu kao što su „Labuđe jezero“, „Trnoružica“, „Orašar“, P.I. Čajkovskog, „Bajadera“ Ludwiga Minkusa, „Romeo i Julija“ S. Prokofjeva, u stvari za sve velike klasične balete.

Za plesni kostim govorila je da mora srasti s izvođačem, da mora postati neka njegova druga koža, jer plesač nije netko tko nosi kostim, nego netko tko ga oživljava. Tek na izvođaču, u njegovom pokretu, mnoge šare i motivi na kostimu dolaze do svog punog izražaja.


Iako je najveći dio svog opusa ostvarila u kazalištu, Ika Škomrlj radila je i na filmu te televiziji,  stvorivši brojne i nagrađivane kostimografije, kao npr. u seriji „Prosjaci i sinovi“ I. Raosa te filmovima „Ljubav i poneka psovka“ i „Gospoda Glembajevi“ A. Vrdoljaka, „Družba Pere Kvržice“ V. Tadeja...

Ika Škovrlj često se inspirirala poviješću Hrvata i poviješću odijevanja Hrvata kroz stoljeća, a njezin interes za povijesnu tematiku i proučavanje hrvatske prošlosti rezultirali su projektima kreiranja vojnih odora za Hrvatsku vojsku i različite svečane vojne postrojbe kao što su „Počasna bojna“ u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, „Zrinska garda Čakovec“ ili Povijesna postrojba „Domagojevi strijelci“ iz Vida pokraj Metkovića.


Koncepciju izložbe i njezin likovni postav potpisuju kostimografkinja, doc. dr. art Ivana Bakal, i teatrologinja na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU, dr. sc. Martina Petranović, kojima iskreno zahvaljujemo na iznimnom stručnom vođenju!



Share This Post

Post Navigation

Blog kategorije

Recent Posts

Ususret HALLOWEEN-u!

Ususret HALLOWEEN-u!

Leave review
Stiže nam Halloween!!! Svetkovina je nastala na temelju poganskih običaja j...
Više...
OD INSPIRACIJE DO MODNE KOLEKCIJE

OD INSPIRACIJE DO MODNE KOLEKCIJE

Leave review
Idejna inspiracija utjelovljuje kompoziciju kreativnog stvaranja kolekcije....
Više...
KAKO REALIZIRATI VLASTITU MODNU KREACIJU? Od skice do odjevnog predmeta

KAKO REALIZIRATI VLASTITU MODNU KREACIJU? Od skice do odjevnog predmeta

Leave review
Bez obzira jeste li modni dizajner ili jednostavno vidite lijep materijal p...
Više...
„NAŠMINKANO“ LJETO SPLITSKIH VIZAŽISTA

„NAŠMINKANO“ LJETO SPLITSKIH VIZAŽISTA

Leave review
S obzirom da smo naviknuli da naši Vizažisti ljetne praznike provode radno,...
Više...

Post Tags

Follow us