S našim polaznicima modnog dizajna koji su u kontinuiranoj potrazi za inspiracijom, u Muzeju za umjetnost i obrt,pogledali smo izložbu „Strip i moda“. Iako naizgled nisu izravno povezani, strip i moda održavaju kontinuirani dijalog u kojem se njihov međusobni utjecaj uvijek iznova potvrđuje.

S jedne strane, pojedini strip crtači rade ilustracije za modne časopise, osmišljavaju kostime za film ili kazališne predstave. S druge strane, stripovi su poslužili kao nadahnuće mnogim dizajnerima, kako smo mogli primijetiti na izložbenim eksponatima – majicama, jaknama, suknjama, cipelama i drugim odjevnim predmetima s uzorkom popularnih stripjunaka izloženim MUO-u u suradnji s francuskim Muzejom stripa la Cité international de la bande dessinée et de l’image, a povodom 100-te obljetnice osnutka Francuskog instituta u Hrvatskoj.



Izložba je pokušala predstaviti odnos između stripa i mode na način da ga pokaže kronološki, ali i tipološki – kroz točke susretanja, kroz lutke od papira, način na koji su bili odjeveni strip junaci, način na koji su se modni dizajneri nadahnjivali stripom, strip junacima i njihovim čudesnim svjetovima. Izložba je podijeljena u jedanaest cjelina, a putovanje započinje kratkim pregledom stripa.
1. KRATKI PREGLED STRIPA
Izložba započinje duhovitim prikazom kako se mijenjala moda, ali ne i komentari muškaraca koji uniformno uključuju spočitavanja ženama za svaki novi kupljeni komad odjeće i trošenje kućnog budžeta. Slijedi serija stripova koji nose ime po ženama, glavnim protagonistkinjama. One su izuzetno modno osviještene, prate najnovije trendove pa čitajući strip lako možemo uočiti kako je izgledala odjeća u nekom povijesnom razdoblju. Jedan od takvih stripova je Connie u kojem glavna junakinja isprobava večernje haljine nadahnute kreacijama modnih kuća iz 1930-ih. Haljine su dubokoga dekoltea, izrađene od jednobojne ili tkanine s uzorkom, uglavnom od svilenog muslina, krepa ili satena koji zahvaljujući rubljenju paspulom savršeno oblikuje tijelo, a prikladne su za „važne večeri“, odnosno zabave, na kojima su muškarci odjeveni u smoking, a žene se natječu u eleganciji.


2. MODA I FRIVOLNOST, PREDMET ISMIJAVANJA
Neki odjevni predmeti, poput krinolina ili velikih šešira posebno su poticali satirički zanos crtača, pa strip crtači ismijavaju modu oblačeći svoje likove u ekscentrične kostime i dajući zadatak nekom djetetu da im se izruguju. Primjer takvih crteža nalazimo u stripu Dream of the Rarebit Fiend, američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya, u kojem dama nosi šešir koji je toliko širok da ga mora nositi nekoliko desetaka ljudi.

3. LA VILAINE LULU
Biser izložbe svakako je strip o zločestoj Lulu, francuskog modnog dizajnera Yvesa Sainta-Laurenta koji kreće u strip vode te izdaje cijeli strip album o zločestoj djevojčici iz visokog društva koja šećući Deauvilleom, poznatim mondenim ljetovalištem nedaleko Pariza, parodira scene iz svakodnevnog života dobrostojećih krugova ismijavajući klasu kojoj i sama pripada. Strip o zločestoj Lulu je jedinstveni primjer ulaska jednog velikog modnog dizajnera u svijet stripa.

4. PRVOKLASNI ILUSTRATORI
U četvrtom dijelu izložbe izloženi su radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgara P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa te talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija. Mattottijeve ilustracije objavljivane su u najpoznatijim modnim časopisima kao što su Cosmopolitan, Vogue, New Yorker, Le Monde, Vanity, a kao i ilustracije poznatih umjetnika Igorta, Danielea Brollija, Marcella Iorija, Giorgia Carpinterija, primjer su dobre suradnje dizajnera i strip ilustratora kojima umjetničko grafičko reinterpretiranje modnih kreacija slavnih dizajnera predstavlja i dodatni izvor prihoda.

5. UJECAJ STRIPOVA NA MODU
Konkretan utjecaj stripa na modu najbolje je predstavljen citatom španjolskog modnog dizajnera Paca Rabannea: „Strip smatram najvažnijim suvremenim načinom izražavanja. Bio sam potpuno očaran svim tim prekrasnim ženama oko Bricka Bradforda… mislim da su odigrali važnu ulogu u mom pozivu modnog dizajnera. Štoviše, žene za koje dizajniram odjeću više ili manje pripadaju nekom svijetu fikcije. One su poput princeza s drugih planeta.“ Zanimljiva je i izjava talijanskog modnog kreatora Giorgia Armanija: „Modne dizajnere uvijek je fascinirala ideja da odjeća može promijeniti izgled pa čak i osobnost osobe koja je nosi“, što možda najzornije prikazuje kostim žene mačke francuskog modnog dizajnera i fotografa Thierryja Muglera.

6. STRIPOVSKI KOSTIMI
Strip crtači kreiraju kostime za svoje likove, a inspiraciju najčešće pronalaze u fantaziji, natprirodnom, znanstvenoj fantastici, futurističkim vizijama, svijetu igara, cirkusu… Nadahnut srednjovjekovnim i futurističkim vizijama, američki karikaturist Alex Raymond, poznat po stvaranju stripa Flash Gordon, oblači Flasha i kraljicu Friju u prozirni veo koji obavija i od hladnoće štiti cijelo tijelo, zahvaljujući čemu mogu skijati u kupaćem kostimu. Osim kostima za stripjunake, strip crtači kreiraju kostime za filmsku ili kazališnu scenu. Tako Jean Giraud, jedan od najvećih ilustratotra u strip umjetnosti, sudjeluje u stvaranju filmova „Osmi putnik“ Ridleya Scotta i „Dina“ Davida Lincha; francuski strip autor Enki Bilal radi na baletu “Romeo i Julija” Angelina Preljocaja, a Belgijanac Claude Renard na predstavi „La Reve“ Franca Dragonea.
7. MODNI DIZAJNERI
Dok neki dizajneri svoje modele izrađuju izravno na lutkama i dolaze do gotovog proizvoda metodom pokušaja i pogrešaka, drugi svoje kolekcije stvaraju na papiru. To su Christian Dior, Yves Saint-Laurent, Paco Rabanne, Karl Lagerfeld i Christian Lacroix.




S našim polaznicima modnog dizajna koji su u kontinuiranoj potrazi za inspiracijom, u Muzeju za umjetnost i obrt,pogledali smo izložbu „Strip i moda“. Iako naizgled nisu izravno povezani, strip i moda održavaju kontinuirani dijalog u kojem se njihov međusobni utjecaj uvijek iznova potvrđuje.


S jedne strane, pojedini strip crtači rade ilustracije za modne časopise, osmišljavaju kostime za film ili kazališne predstave. S druge strane, stripovi su poslužili kao nadahnuće mnogim dizajnerima, kako smo mogli primijetiti na izložbenim eksponatima – majicama, jaknama, suknjama, cipelama i drugim odjevnim predmetima s uzorkom popularnih stripjunaka izloženim MUO-u u suradnji s francuskim Muzejom stripa la Cité international de la bande dessinée et de l’image, a povodom 100-te obljetnice osnutka Francuskog instituta u Hrvatskoj.




Izložba je pokušala predstaviti odnos između stripa i mode na način da ga pokaže kronološki, ali i tipološki – kroz točke susretanja, kroz lutke od papira, način na koji su bili odjeveni strip junaci, način na koji su se modni dizajneri nadahnjivali stripom, strip junacima i njihovim čudesnim svjetovima. Izložba je podijeljena u jedanaest cjelina, a putovanje započinje kratkim pregledom stripa.
1. KRATKI PREGLED STRIPA
Izložba započinje duhovitim prikazom kako se mijenjala moda, ali ne i komentari muškaraca koji uniformno uključuju spočitavanja ženama za svaki novi kupljeni komad odjeće i trošenje kućnog budžeta. Slijedi serija stripova koji nose ime po ženama, glavnim protagonistkinjama. One su izuzetno modno osviještene, prate najnovije trendove pa čitajući strip lako možemo uočiti kako je izgledala odjeća u nekom povijesnom razdoblju. Jedan od takvih stripova je Connie u kojem glavna junakinja isprobava večernje haljine nadahnute kreacijama modnih kuća iz 1930-ih. Haljine su dubokoga dekoltea, izrađene od jednobojne ili tkanine s uzorkom, uglavnom od svilenog muslina, krepa ili satena koji zahvaljujući rubljenju paspulom savršeno oblikuje tijelo, a prikladne su za „važne večeri“, odnosno zabave, na kojima su muškarci odjeveni u smoking, a žene se natječu u eleganciji.


2. MODA I FRIVOLNOST, PREDMET ISMIJAVANJA
Neki odjevni predmeti, poput krinolina ili velikih šešira posebno su poticali satirički zanos crtača, pa strip crtači ismijavaju modu oblačeći svoje likove u ekscentrične kostime i dajući zadatak nekom djetetu da im se izruguju. Primjer takvih crteža nalazimo u stripu Dream of the Rarebit Fiend, američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya, u kojem dama nosi šešir koji je toliko širok da ga mora nositi nekoliko desetaka ljudi.

3. LA VILAINE LULU
Biser izložbe svakako je strip o zločestoj Lulu, francuskog modnog dizajnera Yvesa Sainta-Laurenta koji kreće u strip vode te izdaje cijeli strip album o zločestoj djevojčici iz visokog društva koja šećući Deauvilleom, poznatim mondenim ljetovalištem nedaleko Pariza, parodira scene iz svakodnevnog života dobrostojećih krugova ismijavajući klasu kojoj i sama pripada. Strip o zločestoj Lulu je jedinstveni primjer ulaska jednog velikog modnog dizajnera u svijet stripa.

4. PRVOKLASNI ILUSTRATORI
U četvrtom dijelu izložbe izloženi su radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgara P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa te talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija. Mattottijeve ilustracije objavljivane su u najpoznatijim modnim časopisima kao što su Cosmopolitan, Vogue, New Yorker, Le Monde, Vanity, a kao i ilustracije poznatih umjetnika Igorta, Danielea Brollija, Marcella Iorija, Giorgia Carpinterija, primjer su dobre suradnje dizajnera i strip ilustratora kojima umjetničko grafičko reinterpretiranje modnih kreacija slavnih dizajnera predstavlja i dodatni izvor prihoda.

5. UJECAJ STRIPOVA NA MODU
Konkretan utjecaj stripa na modu najbolje je predstavljen citatom španjolskog modnog dizajnera Paca Rabannea: „Strip smatram najvažnijim suvremenim načinom izražavanja. Bio sam potpuno očaran svim tim prekrasnim ženama oko Bricka Bradforda… mislim da su odigrali važnu ulogu u mom pozivu modnog dizajnera. Štoviše, žene za koje dizajniram odjeću više ili manje pripadaju nekom svijetu fikcije. One su poput princeza s drugih planeta.“ Zanimljiva je i izjava talijanskog modnog kreatora Giorgia Armanija: „Modne dizajnere uvijek je fascinirala ideja da odjeća može promijeniti izgled pa čak i osobnost osobe koja je nosi“, što možda najzornije prikazuje kostim žene mačke francuskog modnog dizajnera i fotografa Thierryja Muglera.

6. STRIPOVSKI KOSTIMI
Strip crtači kreiraju kostime za svoje likove, a inspiraciju najčešće pronalaze u fantaziji, natprirodnom, znanstvenoj fantastici, futurističkim vizijama, svijetu igara, cirkusu… Nadahnut srednjovjekovnim i futurističkim vizijama, američki karikaturist Alex Raymond, poznat po stvaranju stripa Flash Gordon, oblači Flasha i kraljicu Friju u prozirni veo koji obavija i od hladnoće štiti cijelo tijelo, zahvaljujući čemu mogu skijati u kupaćem kostimu. Osim kostima za stripjunake, strip crtači kreiraju kostime za filmsku ili kazališnu scenu. Tako Jean Giraud, jedan od najvećih ilustratotra u strip umjetnosti, sudjeluje u stvaranju filmova „Osmi putnik“ Ridleya Scotta i „Dina“ Davida Lincha; francuski strip autor Enki Bilal radi na baletu “Romeo i Julija” Angelina Preljocaja, a Belgijanac Claude Renard na predstavi „La Reve“ Franca Dragonea.
7. MODNI DIZAJNERI
Dok neki dizajneri svoje modele izrađuju izravno na lutkama i dolaze do gotovog proizvoda metodom pokušaja i pogrešaka, drugi svoje kolekcije stvaraju na papiru. To su Christian Dior, Yves Saint-Laurent, Paco Rabanne, Karl Lagerfeld i Christian Lacroix.




U grafičkom romanu Jeune Fille en Dior, poznate crtačice Annie Goetzinger, koja kroz pogled mlade novinarke prati razvoj prestižne modne kuće Dior na vrhuncu njezine slave, prikazane su sve faze stvaranja; od prve skice do izrade modela, kao i prezentacije na modnoj reviji.


Strip Les Triplés, poznate francuske autorice stripa Nicole Lambert, najbolji je primjer povezanosti stripa i mode. Strip prikazuje mladu ženu opsjednutu modom kako o modi razgovara sa svoje troje djece. Odjevena je u haljinu Yvesa Sainta-Laurenta nadahnutu geometrijskom apstrakcijom nizozemskog slikara Pieta Mondriana.

8. LUTKE OD PAPIRA
Tridesetih godina, po uzoru na slavne osobe iz svijeta estrade i filma, američke strip junakinje pretvorile su se u lutke od papira kao dodatak nedjeljnim novinama. Dolazile su s nekoliko odjevnih predmeta i dodataka, a čitatelji su ih trebali izrezati i pričvrstiti za lutku presavijanjem jezičaka.

Osobito zanimljiv dio izložbe čini zid na kojem su pričvršćene lutke koje posjetitelji mogu odjenuti u različite kombinacije, baš kao što je to činio Yves Saint-Laurent. On je kao sedamnaestgodišnjak izrezivao modele iz modnih časopisa svoje majke i za njih crtao odjevne kombinacije koje su nagovijestile njegove buduće kolekcije.


S našim polaznicima modnog dizajna koji su u kontinuiranoj potrazi za inspiracijom, u Muzeju za umjetnost i obrt,pogledali smo izložbu „Strip i moda“. Iako naizgled nisu izravno povezani, strip i moda održavaju kontinuirani dijalog u kojem se njihov međusobni utjecaj uvijek iznova potvrđuje.


S jedne strane, pojedini strip crtači rade ilustracije za modne časopise, osmišljavaju kostime za film ili kazališne predstave. S druge strane, stripovi su poslužili kao nadahnuće mnogim dizajnerima, kako smo mogli primijetiti na izložbenim eksponatima – majicama, jaknama, suknjama, cipelama i drugim odjevnim predmetima s uzorkom popularnih stripjunaka izloženim MUO-u u suradnji s francuskim Muzejom stripa la Cité international de la bande dessinée et de l’image, a povodom 100-te obljetnice osnutka Francuskog instituta u Hrvatskoj.




Izložba je pokušala predstaviti odnos između stripa i mode na način da ga pokaže kronološki, ali i tipološki – kroz točke susretanja, kroz lutke od papira, način na koji su bili odjeveni strip junaci, način na koji su se modni dizajneri nadahnjivali stripom, strip junacima i njihovim čudesnim svjetovima. Izložba je podijeljena u jedanaest cjelina, a putovanje započinje kratkim pregledom stripa.
1. KRATKI PREGLED STRIPA
Izložba započinje duhovitim prikazom kako se mijenjala moda, ali ne i komentari muškaraca koji uniformno uključuju spočitavanja ženama za svaki novi kupljeni komad odjeće i trošenje kućnog budžeta. Slijedi serija stripova koji nose ime po ženama, glavnim protagonistkinjama. One su izuzetno modno osviještene, prate najnovije trendove pa čitajući strip lako možemo uočiti kako je izgledala odjeća u nekom povijesnom razdoblju. Jedan od takvih stripova je Connie u kojem glavna junakinja isprobava večernje haljine nadahnute kreacijama modnih kuća iz 1930-ih. Haljine su dubokoga dekoltea, izrađene od jednobojne ili tkanine s uzorkom, uglavnom od svilenog muslina, krepa ili satena koji zahvaljujući rubljenju paspulom savršeno oblikuje tijelo, a prikladne su za „važne večeri“, odnosno zabave, na kojima su muškarci odjeveni u smoking, a žene se natječu u eleganciji.


2. MODA I FRIVOLNOST, PREDMET ISMIJAVANJA
Neki odjevni predmeti, poput krinolina ili velikih šešira posebno su poticali satirički zanos crtača, pa strip crtači ismijavaju modu oblačeći svoje likove u ekscentrične kostime i dajući zadatak nekom djetetu da im se izruguju. Primjer takvih crteža nalazimo u stripu Dream of the Rarebit Fiend, američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya, u kojem dama nosi šešir koji je toliko širok da ga mora nositi nekoliko desetaka ljudi.

3. LA VILAINE LULU
Biser izložbe svakako je strip o zločestoj Lulu, francuskog modnog dizajnera Yvesa Sainta-Laurenta koji kreće u strip vode te izdaje cijeli strip album o zločestoj djevojčici iz visokog društva koja šećući Deauvilleom, poznatim mondenim ljetovalištem nedaleko Pariza, parodira scene iz svakodnevnog života dobrostojećih krugova ismijavajući klasu kojoj i sama pripada. Strip o zločestoj Lulu je jedinstveni primjer ulaska jednog velikog modnog dizajnera u svijet stripa.

4. PRVOKLASNI ILUSTRATORI
U četvrtom dijelu izložbe izloženi su radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgara P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa te talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija. Mattottijeve ilustracije objavljivane su u najpoznatijim modnim časopisima kao što su Cosmopolitan, Vogue, New Yorker, Le Monde, Vanity, a kao i ilustracije poznatih umjetnika Igorta, Danielea Brollija, Marcella Iorija, Giorgia Carpinterija, primjer su dobre suradnje dizajnera i strip ilustratora kojima umjetničko grafičko reinterpretiranje modnih kreacija slavnih dizajnera predstavlja i dodatni izvor prihoda.

5. UJECAJ STRIPOVA NA MODU
Konkretan utjecaj stripa na modu najbolje je predstavljen citatom španjolskog modnog dizajnera Paca Rabannea: „Strip smatram najvažnijim suvremenim načinom izražavanja. Bio sam potpuno očaran svim tim prekrasnim ženama oko Bricka Bradforda… mislim da su odigrali važnu ulogu u mom pozivu modnog dizajnera. Štoviše, žene za koje dizajniram odjeću više ili manje pripadaju nekom svijetu fikcije. One su poput princeza s drugih planeta.“ Zanimljiva je i izjava talijanskog modnog kreatora Giorgia Armanija: „Modne dizajnere uvijek je fascinirala ideja da odjeća može promijeniti izgled pa čak i osobnost osobe koja je nosi“, što možda najzornije prikazuje kostim žene mačke francuskog modnog dizajnera i fotografa Thierryja Muglera.

6. STRIPOVSKI KOSTIMI
Strip crtači kreiraju kostime za svoje likove, a inspiraciju najčešće pronalaze u fantaziji, natprirodnom, znanstvenoj fantastici, futurističkim vizijama, svijetu igara, cirkusu… Nadahnut srednjovjekovnim i futurističkim vizijama, američki karikaturist Alex Raymond, poznat po stvaranju stripa Flash Gordon, oblači Flasha i kraljicu Friju u prozirni veo koji obavija i od hladnoće štiti cijelo tijelo, zahvaljujući čemu mogu skijati u kupaćem kostimu. Osim kostima za stripjunake, strip crtači kreiraju kostime za filmsku ili kazališnu scenu. Tako Jean Giraud, jedan od najvećih ilustratotra u strip umjetnosti, sudjeluje u stvaranju filmova „Osmi putnik“ Ridleya Scotta i „Dina“ Davida Lincha; francuski strip autor Enki Bilal radi na baletu “Romeo i Julija” Angelina Preljocaja, a Belgijanac Claude Renard na predstavi „La Reve“ Franca Dragonea.
7. MODNI DIZAJNERI
Dok neki dizajneri svoje modele izrađuju izravno na lutkama i dolaze do gotovog proizvoda metodom pokušaja i pogrešaka, drugi svoje kolekcije stvaraju na papiru. To su Christian Dior, Yves Saint-Laurent, Paco Rabanne, Karl Lagerfeld i Christian Lacroix.




U grafičkom romanu Jeune Fille en Dior, poznate crtačice Annie Goetzinger, koja kroz pogled mlade novinarke prati razvoj prestižne modne kuće Dior na vrhuncu njezine slave, prikazane su sve faze stvaranja; od prve skice do izrade modela, kao i prezentacije na modnoj reviji.


Strip Les Triplés, poznate francuske autorice stripa Nicole Lambert, najbolji je primjer povezanosti stripa i mode. Strip prikazuje mladu ženu opsjednutu modom kako o modi razgovara sa svoje troje djece. Odjevena je u haljinu Yvesa Sainta-Laurenta nadahnutu geometrijskom apstrakcijom nizozemskog slikara Pieta Mondriana.

8. LUTKE OD PAPIRA
Tridesetih godina, po uzoru na slavne osobe iz svijeta estrade i filma, američke strip junakinje pretvorile su se u lutke od papira kao dodatak nedjeljnim novinama. Dolazile su s nekoliko odjevnih predmeta i dodataka, a čitatelji su ih trebali izrezati i pričvrstiti za lutku presavijanjem jezičaka.

Osobito zanimljiv dio izložbe čini zid na kojem su pričvršćene lutke koje posjetitelji mogu odjenuti u različite kombinacije, baš kao što je to činio Yves Saint-Laurent. On je kao sedamnaestgodišnjak izrezivao modele iz modnih časopisa svoje majke i za njih crtao odjevne kombinacije koje su nagovijestile njegove buduće kolekcije.


9. SAMO ZA ODRASLE
U ovom dijelu izložbe izloženi su stripovi s erotičnim prikazima koji se javljaju od 50-ih godina prošlog stoljeća nadalje, a važni su jer su inspirirali mnoge dizajnere, kao primjerice već spomenutog Thierryja Muglera, autora kostima Catwoman, ali i utjecali na emancipaciju žena u društvu.


10. TIPOLOGIJA IZGLEDA
Stripovi su uvijek bilježili trendove koje možemo sresti na ulicama, prikazujući vrste stilova, način odijevanja pa i ponašanja. Streetwear zabilježen u stripu pomogao je uočiti i razlikovati brojne subkulture (hippie, grunge, rock…). Tako, na primjer, junaci rock’n’roll stripova poput Luciena, američkog ilustratora Franka Margerina, Tramberov i Janov Kebre ili pak Dodoovov i Ben Radisov Closhe, ilustriraju sve nijanse rockerskog stila, popularnog 80-ih godina prošlog stoljeća.



S našim polaznicima modnog dizajna koji su u kontinuiranoj potrazi za inspiracijom, u Muzeju za umjetnost i obrt,pogledali smo izložbu „Strip i moda“. Iako naizgled nisu izravno povezani, strip i moda održavaju kontinuirani dijalog u kojem se njihov međusobni utjecaj uvijek iznova potvrđuje.


S jedne strane, pojedini strip crtači rade ilustracije za modne časopise, osmišljavaju kostime za film ili kazališne predstave. S druge strane, stripovi su poslužili kao nadahnuće mnogim dizajnerima, kako smo mogli primijetiti na izložbenim eksponatima – majicama, jaknama, suknjama, cipelama i drugim odjevnim predmetima s uzorkom popularnih stripjunaka izloženim MUO-u u suradnji s francuskim Muzejom stripa la Cité international de la bande dessinée et de l’image, a povodom 100-te obljetnice osnutka Francuskog instituta u Hrvatskoj.




Izložba je pokušala predstaviti odnos između stripa i mode na način da ga pokaže kronološki, ali i tipološki – kroz točke susretanja, kroz lutke od papira, način na koji su bili odjeveni strip junaci, način na koji su se modni dizajneri nadahnjivali stripom, strip junacima i njihovim čudesnim svjetovima. Izložba je podijeljena u jedanaest cjelina, a putovanje započinje kratkim pregledom stripa.
1. KRATKI PREGLED STRIPA
Izložba započinje duhovitim prikazom kako se mijenjala moda, ali ne i komentari muškaraca koji uniformno uključuju spočitavanja ženama za svaki novi kupljeni komad odjeće i trošenje kućnog budžeta. Slijedi serija stripova koji nose ime po ženama, glavnim protagonistkinjama. One su izuzetno modno osviještene, prate najnovije trendove pa čitajući strip lako možemo uočiti kako je izgledala odjeća u nekom povijesnom razdoblju. Jedan od takvih stripova je Connie u kojem glavna junakinja isprobava večernje haljine nadahnute kreacijama modnih kuća iz 1930-ih. Haljine su dubokoga dekoltea, izrađene od jednobojne ili tkanine s uzorkom, uglavnom od svilenog muslina, krepa ili satena koji zahvaljujući rubljenju paspulom savršeno oblikuje tijelo, a prikladne su za „važne večeri“, odnosno zabave, na kojima su muškarci odjeveni u smoking, a žene se natječu u eleganciji.


2. MODA I FRIVOLNOST, PREDMET ISMIJAVANJA
Neki odjevni predmeti, poput krinolina ili velikih šešira posebno su poticali satirički zanos crtača, pa strip crtači ismijavaju modu oblačeći svoje likove u ekscentrične kostime i dajući zadatak nekom djetetu da im se izruguju. Primjer takvih crteža nalazimo u stripu Dream of the Rarebit Fiend, američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya, u kojem dama nosi šešir koji je toliko širok da ga mora nositi nekoliko desetaka ljudi.

3. LA VILAINE LULU
Biser izložbe svakako je strip o zločestoj Lulu, francuskog modnog dizajnera Yvesa Sainta-Laurenta koji kreće u strip vode te izdaje cijeli strip album o zločestoj djevojčici iz visokog društva koja šećući Deauvilleom, poznatim mondenim ljetovalištem nedaleko Pariza, parodira scene iz svakodnevnog života dobrostojećih krugova ismijavajući klasu kojoj i sama pripada. Strip o zločestoj Lulu je jedinstveni primjer ulaska jednog velikog modnog dizajnera u svijet stripa.

4. PRVOKLASNI ILUSTRATORI
U četvrtom dijelu izložbe izloženi su radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgara P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa te talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija. Mattottijeve ilustracije objavljivane su u najpoznatijim modnim časopisima kao što su Cosmopolitan, Vogue, New Yorker, Le Monde, Vanity, a kao i ilustracije poznatih umjetnika Igorta, Danielea Brollija, Marcella Iorija, Giorgia Carpinterija, primjer su dobre suradnje dizajnera i strip ilustratora kojima umjetničko grafičko reinterpretiranje modnih kreacija slavnih dizajnera predstavlja i dodatni izvor prihoda.

5. UJECAJ STRIPOVA NA MODU
Konkretan utjecaj stripa na modu najbolje je predstavljen citatom španjolskog modnog dizajnera Paca Rabannea: „Strip smatram najvažnijim suvremenim načinom izražavanja. Bio sam potpuno očaran svim tim prekrasnim ženama oko Bricka Bradforda… mislim da su odigrali važnu ulogu u mom pozivu modnog dizajnera. Štoviše, žene za koje dizajniram odjeću više ili manje pripadaju nekom svijetu fikcije. One su poput princeza s drugih planeta.“ Zanimljiva je i izjava talijanskog modnog kreatora Giorgia Armanija: „Modne dizajnere uvijek je fascinirala ideja da odjeća može promijeniti izgled pa čak i osobnost osobe koja je nosi“, što možda najzornije prikazuje kostim žene mačke francuskog modnog dizajnera i fotografa Thierryja Muglera.

6. STRIPOVSKI KOSTIMI
Strip crtači kreiraju kostime za svoje likove, a inspiraciju najčešće pronalaze u fantaziji, natprirodnom, znanstvenoj fantastici, futurističkim vizijama, svijetu igara, cirkusu… Nadahnut srednjovjekovnim i futurističkim vizijama, američki karikaturist Alex Raymond, poznat po stvaranju stripa Flash Gordon, oblači Flasha i kraljicu Friju u prozirni veo koji obavija i od hladnoće štiti cijelo tijelo, zahvaljujući čemu mogu skijati u kupaćem kostimu. Osim kostima za stripjunake, strip crtači kreiraju kostime za filmsku ili kazališnu scenu. Tako Jean Giraud, jedan od najvećih ilustratotra u strip umjetnosti, sudjeluje u stvaranju filmova „Osmi putnik“ Ridleya Scotta i „Dina“ Davida Lincha; francuski strip autor Enki Bilal radi na baletu “Romeo i Julija” Angelina Preljocaja, a Belgijanac Claude Renard na predstavi „La Reve“ Franca Dragonea.
7. MODNI DIZAJNERI
Dok neki dizajneri svoje modele izrađuju izravno na lutkama i dolaze do gotovog proizvoda metodom pokušaja i pogrešaka, drugi svoje kolekcije stvaraju na papiru. To su Christian Dior, Yves Saint-Laurent, Paco Rabanne, Karl Lagerfeld i Christian Lacroix.




U grafičkom romanu Jeune Fille en Dior, poznate crtačice Annie Goetzinger, koja kroz pogled mlade novinarke prati razvoj prestižne modne kuće Dior na vrhuncu njezine slave, prikazane su sve faze stvaranja; od prve skice do izrade modela, kao i prezentacije na modnoj reviji.


Strip Les Triplés, poznate francuske autorice stripa Nicole Lambert, najbolji je primjer povezanosti stripa i mode. Strip prikazuje mladu ženu opsjednutu modom kako o modi razgovara sa svoje troje djece. Odjevena je u haljinu Yvesa Sainta-Laurenta nadahnutu geometrijskom apstrakcijom nizozemskog slikara Pieta Mondriana.

8. LUTKE OD PAPIRA
Tridesetih godina, po uzoru na slavne osobe iz svijeta estrade i filma, američke strip junakinje pretvorile su se u lutke od papira kao dodatak nedjeljnim novinama. Dolazile su s nekoliko odjevnih predmeta i dodataka, a čitatelji su ih trebali izrezati i pričvrstiti za lutku presavijanjem jezičaka.

Osobito zanimljiv dio izložbe čini zid na kojem su pričvršćene lutke koje posjetitelji mogu odjenuti u različite kombinacije, baš kao što je to činio Yves Saint-Laurent. On je kao sedamnaestgodišnjak izrezivao modele iz modnih časopisa svoje majke i za njih crtao odjevne kombinacije koje su nagovijestile njegove buduće kolekcije.


9. SAMO ZA ODRASLE
U ovom dijelu izložbe izloženi su stripovi s erotičnim prikazima koji se javljaju od 50-ih godina prošlog stoljeća nadalje, a važni su jer su inspirirali mnoge dizajnere, kao primjerice već spomenutog Thierryja Muglera, autora kostima Catwoman, ali i utjecali na emancipaciju žena u društvu.


10. TIPOLOGIJA IZGLEDA
Stripovi su uvijek bilježili trendove koje možemo sresti na ulicama, prikazujući vrste stilova, način odijevanja pa i ponašanja. Streetwear zabilježen u stripu pomogao je uočiti i razlikovati brojne subkulture (hippie, grunge, rock…). Tako, na primjer, junaci rock’n’roll stripova poput Luciena, američkog ilustratora Franka Margerina, Tramberov i Janov Kebre ili pak Dodoovov i Ben Radisov Closhe, ilustriraju sve nijanse rockerskog stila, popularnog 80-ih godina prošlog stoljeća.



11. JUNACI U UNIFORMI
Mnogi veliki strip junaci nisu pretjerano zainteresirani za modu i nose određenu, karakterističnu odjeću koju nikada ne mijanjaju. Ona daje svojevrsni pečat njihovom izgledu. Tako primjerice frak, široke traperice, kapa i naušnice čine identitet Corta Maltesea– popularnog mornara talijanskog crtača stripova Huga Pratta; hlače za golf i svijetloplavi pulover čine identitet Tintina – mladog reportera belgijskog crtača Georgesa Remija, elegantne mornarske majice slavnog mornara Popaja američkog crtača Elziea Crislera Segara ili pak pripijeni kombinezon i ogroman plašt stripovskog junaka Batmana američkog crtača Roberta Kanea.

Među izlošcima su prikazani i odjevni predmeti s motivima stripa poput majice kratkih rukava s uzorkom super junaka Marvel Comicsa, kaputa popularnog francusko-marokanskog modnog dizajnera Jeana Charlesa Castelbajaca, tenisica Vans SKS „Charlie Brown“ autora Charlesa Schulza, a osobito zanimljiva je originalna Dior haljina nastala pod utjecajem stripa.
S našim polaznicima modnog dizajna koji su u kontinuiranoj potrazi za inspiracijom, u Muzeju za umjetnost i obrt,pogledali smo izložbu „Strip i moda“. Iako naizgled nisu izravno povezani, strip i moda održavaju kontinuirani dijalog u kojem se njihov međusobni utjecaj uvijek iznova potvrđuje.


S jedne strane, pojedini strip crtači rade ilustracije za modne časopise, osmišljavaju kostime za film ili kazališne predstave. S druge strane, stripovi su poslužili kao nadahnuće mnogim dizajnerima, kako smo mogli primijetiti na izložbenim eksponatima – majicama, jaknama, suknjama, cipelama i drugim odjevnim predmetima s uzorkom popularnih stripjunaka izloženim MUO-u u suradnji s francuskim Muzejom stripa la Cité international de la bande dessinée et de l’image, a povodom 100-te obljetnice osnutka Francuskog instituta u Hrvatskoj.




Izložba je pokušala predstaviti odnos između stripa i mode na način da ga pokaže kronološki, ali i tipološki – kroz točke susretanja, kroz lutke od papira, način na koji su bili odjeveni strip junaci, način na koji su se modni dizajneri nadahnjivali stripom, strip junacima i njihovim čudesnim svjetovima. Izložba je podijeljena u jedanaest cjelina, a putovanje započinje kratkim pregledom stripa.
1. KRATKI PREGLED STRIPA
Izložba započinje duhovitim prikazom kako se mijenjala moda, ali ne i komentari muškaraca koji uniformno uključuju spočitavanja ženama za svaki novi kupljeni komad odjeće i trošenje kućnog budžeta. Slijedi serija stripova koji nose ime po ženama, glavnim protagonistkinjama. One su izuzetno modno osviještene, prate najnovije trendove pa čitajući strip lako možemo uočiti kako je izgledala odjeća u nekom povijesnom razdoblju. Jedan od takvih stripova je Connie u kojem glavna junakinja isprobava večernje haljine nadahnute kreacijama modnih kuća iz 1930-ih. Haljine su dubokoga dekoltea, izrađene od jednobojne ili tkanine s uzorkom, uglavnom od svilenog muslina, krepa ili satena koji zahvaljujući rubljenju paspulom savršeno oblikuje tijelo, a prikladne su za „važne večeri“, odnosno zabave, na kojima su muškarci odjeveni u smoking, a žene se natječu u eleganciji.


2. MODA I FRIVOLNOST, PREDMET ISMIJAVANJA
Neki odjevni predmeti, poput krinolina ili velikih šešira posebno su poticali satirički zanos crtača, pa strip crtači ismijavaju modu oblačeći svoje likove u ekscentrične kostime i dajući zadatak nekom djetetu da im se izruguju. Primjer takvih crteža nalazimo u stripu Dream of the Rarebit Fiend, američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya, u kojem dama nosi šešir koji je toliko širok da ga mora nositi nekoliko desetaka ljudi.

3. LA VILAINE LULU
Biser izložbe svakako je strip o zločestoj Lulu, francuskog modnog dizajnera Yvesa Sainta-Laurenta koji kreće u strip vode te izdaje cijeli strip album o zločestoj djevojčici iz visokog društva koja šećući Deauvilleom, poznatim mondenim ljetovalištem nedaleko Pariza, parodira scene iz svakodnevnog života dobrostojećih krugova ismijavajući klasu kojoj i sama pripada. Strip o zločestoj Lulu je jedinstveni primjer ulaska jednog velikog modnog dizajnera u svijet stripa.

4. PRVOKLASNI ILUSTRATORI
U četvrtom dijelu izložbe izloženi su radovi prvoklasnih ilustratora poput Edgara P. Jacobsa, jednog od utemeljitelja europskog pokreta stripa te talijanskog umjetnika stripa i ilustratora Lorenza Mattottija. Mattottijeve ilustracije objavljivane su u najpoznatijim modnim časopisima kao što su Cosmopolitan, Vogue, New Yorker, Le Monde, Vanity, a kao i ilustracije poznatih umjetnika Igorta, Danielea Brollija, Marcella Iorija, Giorgia Carpinterija, primjer su dobre suradnje dizajnera i strip ilustratora kojima umjetničko grafičko reinterpretiranje modnih kreacija slavnih dizajnera predstavlja i dodatni izvor prihoda.

5. UJECAJ STRIPOVA NA MODU
Konkretan utjecaj stripa na modu najbolje je predstavljen citatom španjolskog modnog dizajnera Paca Rabannea: „Strip smatram najvažnijim suvremenim načinom izražavanja. Bio sam potpuno očaran svim tim prekrasnim ženama oko Bricka Bradforda… mislim da su odigrali važnu ulogu u mom pozivu modnog dizajnera. Štoviše, žene za koje dizajniram odjeću više ili manje pripadaju nekom svijetu fikcije. One su poput princeza s drugih planeta.“ Zanimljiva je i izjava talijanskog modnog kreatora Giorgia Armanija: „Modne dizajnere uvijek je fascinirala ideja da odjeća može promijeniti izgled pa čak i osobnost osobe koja je nosi“, što možda najzornije prikazuje kostim žene mačke francuskog modnog dizajnera i fotografa Thierryja Muglera.

6. STRIPOVSKI KOSTIMI
Strip crtači kreiraju kostime za svoje likove, a inspiraciju najčešće pronalaze u fantaziji, natprirodnom, znanstvenoj fantastici, futurističkim vizijama, svijetu igara, cirkusu… Nadahnut srednjovjekovnim i futurističkim vizijama, američki karikaturist Alex Raymond, poznat po stvaranju stripa Flash Gordon, oblači Flasha i kraljicu Friju u prozirni veo koji obavija i od hladnoće štiti cijelo tijelo, zahvaljujući čemu mogu skijati u kupaćem kostimu. Osim kostima za stripjunake, strip crtači kreiraju kostime za filmsku ili kazališnu scenu. Tako Jean Giraud, jedan od najvećih ilustratotra u strip umjetnosti, sudjeluje u stvaranju filmova „Osmi putnik“ Ridleya Scotta i „Dina“ Davida Lincha; francuski strip autor Enki Bilal radi na baletu “Romeo i Julija” Angelina Preljocaja, a Belgijanac Claude Renard na predstavi „La Reve“ Franca Dragonea.
7. MODNI DIZAJNERI
Dok neki dizajneri svoje modele izrađuju izravno na lutkama i dolaze do gotovog proizvoda metodom pokušaja i pogrešaka, drugi svoje kolekcije stvaraju na papiru. To su Christian Dior, Yves Saint-Laurent, Paco Rabanne, Karl Lagerfeld i Christian Lacroix.




U grafičkom romanu Jeune Fille en Dior, poznate crtačice Annie Goetzinger, koja kroz pogled mlade novinarke prati razvoj prestižne modne kuće Dior na vrhuncu njezine slave, prikazane su sve faze stvaranja; od prve skice do izrade modela, kao i prezentacije na modnoj reviji.


Strip Les Triplés, poznate francuske autorice stripa Nicole Lambert, najbolji je primjer povezanosti stripa i mode. Strip prikazuje mladu ženu opsjednutu modom kako o modi razgovara sa svoje troje djece. Odjevena je u haljinu Yvesa Sainta-Laurenta nadahnutu geometrijskom apstrakcijom nizozemskog slikara Pieta Mondriana.

8. LUTKE OD PAPIRA
Tridesetih godina, po uzoru na slavne osobe iz svijeta estrade i filma, američke strip junakinje pretvorile su se u lutke od papira kao dodatak nedjeljnim novinama. Dolazile su s nekoliko odjevnih predmeta i dodataka, a čitatelji su ih trebali izrezati i pričvrstiti za lutku presavijanjem jezičaka.

Osobito zanimljiv dio izložbe čini zid na kojem su pričvršćene lutke koje posjetitelji mogu odjenuti u različite kombinacije, baš kao što je to činio Yves Saint-Laurent. On je kao sedamnaestgodišnjak izrezivao modele iz modnih časopisa svoje majke i za njih crtao odjevne kombinacije koje su nagovijestile njegove buduće kolekcije.


9. SAMO ZA ODRASLE
U ovom dijelu izložbe izloženi su stripovi s erotičnim prikazima koji se javljaju od 50-ih godina prošlog stoljeća nadalje, a važni su jer su inspirirali mnoge dizajnere, kao primjerice već spomenutog Thierryja Muglera, autora kostima Catwoman, ali i utjecali na emancipaciju žena u društvu.


10. TIPOLOGIJA IZGLEDA
Stripovi su uvijek bilježili trendove koje možemo sresti na ulicama, prikazujući vrste stilova, način odijevanja pa i ponašanja. Streetwear zabilježen u stripu pomogao je uočiti i razlikovati brojne subkulture (hippie, grunge, rock…). Tako, na primjer, junaci rock’n’roll stripova poput Luciena, američkog ilustratora Franka Margerina, Tramberov i Janov Kebre ili pak Dodoovov i Ben Radisov Closhe, ilustriraju sve nijanse rockerskog stila, popularnog 80-ih godina prošlog stoljeća.



11. JUNACI U UNIFORMI
Mnogi veliki strip junaci nisu pretjerano zainteresirani za modu i nose određenu, karakterističnu odjeću koju nikada ne mijanjaju. Ona daje svojevrsni pečat njihovom izgledu. Tako primjerice frak, široke traperice, kapa i naušnice čine identitet Corta Maltesea– popularnog mornara talijanskog crtača stripova Huga Pratta; hlače za golf i svijetloplavi pulover čine identitet Tintina – mladog reportera belgijskog crtača Georgesa Remija, elegantne mornarske majice slavnog mornara Popaja američkog crtača Elziea Crislera Segara ili pak pripijeni kombinezon i ogroman plašt stripovskog junaka Batmana američkog crtača Roberta Kanea.

Među izlošcima su prikazani i odjevni predmeti s motivima stripa poput majice kratkih rukava s uzorkom super junaka Marvel Comicsa, kaputa popularnog francusko-marokanskog modnog dizajnera Jeana Charlesa Castelbajaca, tenisica Vans SKS „Charlie Brown“ autora Charlesa Schulza, a osobito zanimljiva je originalna Dior haljina nastala pod utjecajem stripa.








Izložba ostaje otvorena za javnost do 28. ožujka, nipošto je nemojte propustiti!