Boje imaju izuzetno važnu ulogu u promišljanju prostora. Razlog tome je, uz postizanje određenih estetskih vrijednosti, i utjecaj boja na čovjeka. Povezanost boja i emocija izvjesna je i sasvim je očigledno da boje utječu na raspoloženje, kreativnost, produktivnost i posljedično, na ukupnu dobrobit. Prema znanstvenim istraživanjima nijansa, intenzitet i svjetlina boja imaju veći utjecaj na emocionalnu vrijednost podražaja nego oblik (Nakano, 1972). Stoga su boje za dizajnere interijera jedno veliko i važno područje za proučavanje, jer odabir boja mijenja cjelokupnu atmosferu prostora. Pri tome, ne mislimo samo na trendove i stilove, nego i na emocije koje određene boje potiču.
Prema znanstvenim istraživanjima, tople boje pobuđuju i stimuliraju, dok hladne i akromatske boje smiruju i opuštaju (Aaronson, 1970; Levy, 1984; Yildirim i sur., 2011). I dok određene nijanse boja (npr. žutu, narančastu, zelenu) često označavamo kao “sretne” boje, druge (npr. crvenu, smeđu i crnu) označavamo kao “tužne” boje (Cimbalo i sur., 1978). Pojedine nijanse boja čak povezujemo s konkretnim emocijama, pa tako crnu i crvenu boju povezujemo s ljutnjom, crnu sa strahom, a crvenu s ljubomorom (Hupka i sur., 1997); plavo-ljubičastu s tugom i umorom, a hladno zelenu s bijesom i frustracijom (Levy, 1984); crvenu, narančastu i žutu s radošću, crvenu, žuto-zelenu i ljubičastu s neprijateljstvom, a ljubičastu, sivu i crnu s osjećajem potištenosti (Aaronson, 1970).
Međutim, ova povezanost vrijedi i suprotno. Emocije utječu na naš odabir boja, stoga je moguće donijeti određene zaključke o nečijem raspoloženju na temelju odabira boja. Štoviše, određeni broj istraživanja pokazuje da boje mogu biti relevantni pokazatelji psihičkog stanja (Jue i Kwon; 2013). Povezanost boja i emocija upisana je u biologiju čovjeka, ali je i uvjetovana kulturološkim, religijskim, nacionalnim i svjetonazorskim kontekstom.
Poznavanje boja od velike je važnosti za dizajnere interijera, stoga se u sklopu nastave u našoj školi održava prezentacija proizvoda tvrtke Caparol. Njemački lider u segmentu građevinskih premaza, Caparol je osnovan davne 1895. godine, a kvaliteta proizvoda je neupitna. Predavač iz tvrtke Caparol, g. Tihomir Vujasinović polaznicima je predstavio nove tehnologije i proizvode, osnovne i posebne tehnike obrade zidova, a govorio je i o načinima na koji tehnička služba tvrtke Caparol surađuje s dizajnerima interijera. U galeriji fotografija možete vidjeti prezentaciju u našoj školi u Zagrebu, kao i dio programa boja za zidove tvrtke Caparol, točnije trendove boja prošle i ove godine.
Aaronson, B. S. (1970). Some affective stereotypes of color. International Journal of Symbology. Vol.2(1), Aug 1970, pp. 15-27.
Cimbalo, R. S, Beck, K. L i Sendziak, D. S. (1978). Emotionally toned pictures and color selection for children and college students. The Journal of Genetic Psychology: Research and Theory on Human Development. Vol.133(2), Dec 1978, pp. 303-304.
Hupka, R. B., Zaleski, Z., Otto, J., Reidl, L. i Tarabrina, N. V. (1997). The colors of anger, envy, fear, and jealousy: A cross-cultural study. Journal of Cross-Cultural Psychology. Vol.28(2), Mar 1997, pp. 156-171
Jue, J. i Kwon, S.-M. (2013). Does colour say something about emotions?: Laypersons’ assessments of colour drawings. The Arts in Psychotherapy. Vol.40(1), Feb 2013, pp. 115-119.
Levy, B. I. (1984). Research into the psychological meaning of color. American Journal of Art Therapy. Vol.23(2), Jan 1984, pp. 58-62.
Nakano, M. (1972). An analytical study of combined affective value of color and form. Japanese Journal of Psychology. Vol.43(1), Apr 1972, pp. 22-30.
Yildirim, K., Hidayetoglu, M. L. i Capanoglu, A. (2011). Effects of interior colors on mood and preference: Comparisons of two living rooms. Perceptual and Motor Skills. Vol.112(2), Apr 2011, pp. 509-524.
