DE STIJL 1

DE STIJL

 Piše: PETRA FILIPOVIĆ, stilistica uređ. unut. prostora 

„Individualizam u umjetnosti i životu uzrokuje svako rušenje i iskrivljavanje točnosti te mu treba suprotstaviti vedru jasnoću duha koja jedina može uspostaviti ravnotežu između univerzalnog i individualnog.“  (De Stijl)

UVOD           

U ranim 1920-im, u nizozemskom gradu Leidenu, grupa arhitekata i umjetnika, pod utjecajem filozofije i umjetnosti Dadaista, oformila je pokret De Stijl – nizozemska riječ za ,,stil''. Zagovornici De Stijla težili su ka čistoj apstrakciji i univerzalnosti, svođenjem na osnovne forme i boje, te su svoje ideje i radove izdavali u istoimenom časopisu – De Stijl. Osnivač časopisa, pokreta i voditelj grupe bio je arhitekt Theo van Doesburg, a ostali istaknuti članovi su bili Gerrit Rietveld, Piet Mondrian i Bart van der Leck. Pokret je postojao do 1931. godine, nakon punih četrnaest godina djelovanja, kada se raspada zbog sukoba i razilaženja u filozofijama glavnih nositelja pokreta.

 

NASTANAK 

Oko 1915.godine, Van Doesburg je počeo intezivno tražiti istomišljene umjetnike kako bi zajedno osnovali pokret i njemu pripadajući časopis. Upoznaje Mondriana, koji je u Amsterdam doputovao iz Pariza, te je zbog početka rata bio prisiljen tamo i ostati. Njima se zatim, uz ostale umjetnike, pridružuje i Bart van der Leck što rezultira službenim osnivanjem pokreta De Stijl. Mladi se arhitekt, Gerrit Rietveld, poslije značajna i utjecajna osoba dizajna i arhitektrue, pridružuje nešto kasnije - 1918.godine. Tijekom prvih nekoliko godina grupa se vodila jednakom filozofijom i načelima, sve dok van Leck 1918. ne napušta grupu zbog razilaženja u mišljenjima sa ostatkom kolega.

 

DE STIJL POSLIJE 1920. 

Oko 1921.godine, karakter grupe se počinje mjenjati i vanjski utjecaji i filozofija se polagano, kroz kreacije i stajališta umjetnika, osjete, ponajviše zbog Doesburgovog odsustva i posvečenosti Bauhausu. Utjecaji koji su najjače prodrijeli i uzdrmali temeljna načela neoplasticizma potječu od ruskog umjetnika Kazimira Malevicha i ruskog konstruktivizma općenito, te nailaze na otpore određenih članova. Ključni moment početka raspadanja društva dešava se kada Mondrian 1924. godine napušta grupu, kao reakcija uvođenja novog načela van Doesburga – element dijagonale u kompoziciji postaje važniji od dotadašnjih horizontala i vertikala. Nakon što van Doesburg, kao glavna centralna osoba i poveznica grupe, umire, grupa se raspada. Iako se često pretpostavlja da je grupa funkcionirala kao blisko društvo, zapravo su se članovi jedva međusobno poznavali, a komunikacija je bila ostvarena uglavnom pismom. Mnogi nakon toga, u svojem daljnjem umjetničkom radu, ostaju vjerni osnovnim načelima na kojima je neoplasticizam utemeljen, čak i Rietveld 1931.godine, nastavlja projektirati namještaj u skladu sa de Stijl načelima, dok je Mondrian nastavio slikati u svome prepoznatljivom stilu.

 

OSNOVNA NAČELA I FILOZOFIJA 

Osnovna filozofija De Stijl pokreta počiva na principima: jednostavnost, jasnoća, objektivnost, istina. Odbacuje sve dekorativne elemente i svodi umjetnost do krajnje jednostavnosti. Zagovara čistoću umjetnosti prikazanu kroz vertikalne i horizontalne elemente, koristeći osnovne boje i pravilne oblike. Zbog toga se, također, naziva i neoplasticizam. Ideologija se zasniva na formama koje nemaju dodirnih točaka sa objektima svijeta koji nas okružuju te na osnovu toga umjetnici kroz apstraktne forme postižu harmoniju u djelima, ali istovremeno i stvaraju novi stil života. ,,Svršetak prirode je čovjek, svršetak čovjeka je stil'',- rečenica koja najvjernije opisuje program grupe, izašla na početku Predgovora II 1919. godine. Prvi manifest se objavljuje u drugom broju ''De Stijla'' 1918. godine, drugi manifest izlazi u trećem broju, dok treći u broju četiri. Sva tri manifesta zastupaju temeljnu ideju: individualizam u umjetnosti i životu uzrokuje svako rušenje i iskrivljavanje točnosti te mu treba suprostaviti vedru jasnoću duha koja jedina može uspostaviti ravnotežu između ''univerzalnog i individualnog''. Druga temelja ideja jest želja da se umjetnost izjednaći sa životom. ,,Umjetnost će biti život'' – govori Mondrian ,, kad prestane postojati umjetnost''.

 

UTJECAJ DE STIJL POKRETA 

Radovi De Stijl članova danas se nalaze razasuti po cijelom svijetu, ali u čast njima i pokretu, često se održavaju  različite izložbe posvećene upravo neoplasticizmu. Najpoznatiji muzeji sa velikom i vrijednom kolekcijom su Gemeentemuseum u Hagu sa radovima Mondriana i Stedelijk Museum u Amsterdamu gdje je postavljena večina kreacija Rietvelda i Van Doesburga.
De Stijl pokret, i nakon što je službeno završio sa djelovanjem, ostavlja značajan utjecaj u raznim područjima umjetnosti i života. Sredinom 20.stoljeća pojavljuje se niz slikara, koji inspirirani Mondrianom, rade svoje interpretacije neoplasticizma,  eksperimentirajući bojama, plohama, linijama na nešto drugačiji način. Ulazi u pop art Yves Saint Laurentovom haljinom iz 1965. godine, a danas se ta zanimljiva igra kolorističkim blokovima može pronaći na gotovo svemu – ormarima, satovima, modnim dodacima, namještajem, cijelim interijerima, fasadama, pa čak i automobilima. Jedno je sigurno – De Stijl je obogatio dizajn, arhitekturu i umjetnost općenito te je neizostavan u kontekstu povijesti moderne umjetnosti.  

 

Uskoro u novom nastavku: Pedstavnici De Stijl-a

 

IZVORI:

Anne Massey; Interior design of the 20th century, 2001.

https://prezi.com/support/

http://www.theartstory.org/movement-de-stijl.htm

http://www.designishistory.com/1920/de-stijl/

https://en.wikipedia.org/wiki/De_Stijl

http://www.contemporisticon.com/neo-plasticism-de-stijl/

http://casinhacolorida-simone.blogspot.hr/2016/07/os-anos-60-e-influencia-da-arte-de.html?m=1

http://char.txa.cornell.edu/art/decart/destijl/decstijl.htm

https://en.wikipedia.org/wiki/Piet_Mondrian

http://www.link-arning.com/dlmaterijali/materijali//Istorija_dizajna/SadrzajNJpdf/ISTD_09-PxvzUucLi9et.pdf?&hSajt=2a304a1348456ccd2234cd71a81bd338

Vezani postovi

  • DE STIJL 2 (predstavnici)

    20.11.2017.

    U ranim 1920-im, u nizozemskom gradu Leidenu, grupa arhitekata i umjetnika, pod utjecajem filozofije i umjetnosti Dadaista, oformila je pokret De Stijl – nizozemska riječ za ,,stil''. Zagovornici De Stijla težili su ka čistoj apstrakciji i univerzalnosti svođenjem na osnovne forme i boje te su svoje ideje i radove izdavali u istoimenom časopisu – De Stijl.

    Pročitaj